Kako se grijete? Usporedili smo cijene!

I dok Unija u novogradnji nameće nova pravila koja donose uštede, čak 54 milijuna stanovnika Europe ne može dovoljno zagrijati svoj dom. Svaki deseti stanovnik Hrvatske ne može si priuštiti adekvatno grijanje, što ih svrstava u kategoriju energetskog siromaštva. Za one koji žive u Dalmaciji zimi je spas vedar i sunčan dan bez bure, a Slavonci za dašak topline posjećuju trgovačke centre. No većina zagrijava svoj životni prostor. Stoga je emisija Potrošački kod istražila i usporedila cijene energenata.

Iako je listopad na izmaku, posljednjih dana uživamo u pravom babljem ljetu. No, zimu treba dočekati spreman.

U primorskoj Hrvatskoj građani se griju na struju i drva. Svatko kalkulira što mu je povoljnije.  Veći izbor ogrjeva za kućanstva je na kontinentu. Zagrepčani se, naprimjer, uglavnom griju preko toplane i gradske plinare.

U plinari kažu da su građani većinom savjesni te servisiraju bojlere i pregledavaju dimnjake. Kada se govori o prednostima plina u odnosu na druge energente, ističu dvije stavke.

- Prednost plina je što je ekološki najprihvatljivije gorivo. Druga prednost je komocija. Znači vi uključite jedan gumb i imate grijanje cijelu zimu, to je automatski. Treća prednost je cijena, ona je tu negdje s drugim energentima, pa i niže, kaže Dubravko Duvančić iz Gradske plinare Zagreb.

Osim Zagrepčana, preko toplane se griju i u Sisku, Zaprešiću, Samoboru, Velikoj Gorici i Osijeku. Ukupno je to oko 126 tisuća korisnika. Taj način grijanja je siguran, poručuju iz HEP-a. Sezona grijanja za toplane počinje prvog listopada, no grijanje zapravo ovisi o vremenskim uvjetima.

- Sve naše toplinske stanice su automatski regulirane prema vanjskim vremenskim uvjetima, onda one smanjuju regulacijom grijanje. Tako da se uvijek pokušava održavati temperatura tih 20 stupnjeva koliko je projektirana temperatura u stambenim jedinicama, kaže Danijel Bizek, pomoćnik direktorice Pogona toplinske mreže HEP-TOPLINARSTVO.

U odnosu na prošlu sezonu grijanja, nema znatnih odstupanja što se cijene tiče. Najveće troškove imaju oni koji se griju na struju. Prvi korak prema uštedi jest voditi brigu o instalacijama.

- Oprema mora imati moderne regulacijske sustave kojima se značajno može uštedjeti. Nisu u pitanju samo termostatski ventili nego uopće upravljanje cijelim sustavom kućnog grijanja s obavezno osjetnicima vanjske temperature. S time se može uštedjeti i do 20%, s ispravnim sustavom u odnosu na zapušteni, kaže Daniel Srb, energentski savjetnik.

Uz plin, pelete i ogrjevno drvo, konkurentne su i dizalice topline, pogotovo u primorskoj Hrvatskoj. No što god izabrali, treba voditi brigu o još jednom detalju.

- Treba voditi računa o tome da se prostori ne pregrijavaju jer jedan stupanj više od sobne temperature znači trošak od 6%. To je jedna značajna razlika i uputa svima koji koriste sustave grijanja, dodaje Srb.

Učinkovitost grijanja umnogome ovisi o izolaciji objekta. Ako izolacija nije odgovarajuća, gubici mogu iznositi i do 50%! Građani su toga svjesni, ali riječ je o investiciji koju si ne mogu svi priuštiti.

Željko Pecak, predsjednik upravnog odbora Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava kaže kako ranije ljudi nisu bili toliko toga svjesni zato što energija nije imala toliko značajan utjecaj u kućanstvu, tj. u troškovima kućanstva.

- Sada kada su energenti poskupjeli, kada imate dnevne ili tjedne promjene cijena energenata u svijetu, tako i kod nas u Hrvatskoj, onda vam se to znatno izražava u kunama po mjesečnim troškovima, samim time ljudi počinju biti svjesni kada im dođu doma računi, dodaje.

Grijanje je većini nužno, bez obzira na mjesto stanovanja. Stoga nam kao potrošačima jedino preostaje nadati se da jaka zima, koliko god potrebna prirodi, neće trajati dugo.