Kakve će posljedice na poljoprivredu ostaviti preblaga zima?

06.01.2023.

11:16

Autor: Studio 4/HRT

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Mario Susenj / PIXSELL

Klimatske promjene sve izraženije utječu na naše živote. Nakon vrućeg, sušnog ljeta - jesen je donijela nekoliko obilnih kiša. Zima zasad ne pokazuje zube, dapače, temperature i uz more i na kontinentu na početku siječnja više su i do 10 stupnjeva od prosjeka. Sve to utječe i na životinjski i biljni svijet. Koje su biljne kulture najotpornije, a koje gube bitku s klimatskim promjenama? Kakve će posljedice na poljoprivredu ostaviti ova preblaga zima, pogotovo ako poslije ipak dođu hladni dani? 

O tome je u Studiju 4 govorio Goran Fruk s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

- Priroda se pobrinula da i biljke i životinje budu prilagođene pojedinim područjima, pa tako i kod nas, kulture koje mi uzgajamo nisu naviknute na ove temperature. Ovisi od vrste do vrste - nekima treba više, nekima manje niskih temperatura da bi procesi u biljci se dogodili onako kako trebaju. Najčešće se između 5 i 7 °C smatra prag aktivnih temperatura. Nama, za naše kulture, posebice voćke je bitno da su temperature ispod 5 °C određeni broj dana, rekao je.

Na ove promjene su najosjetljivije zeljaste biljke, no tu ovisi i sama fiziologija, dodao je.

Marelici i kruški, objašnjava, dovoljno je oko 400 sati niskih temperatura da bi mogle krenuti u proljeće. One to mogu vrlo brzo skupiti i tijekom 12 mjeseca ako je dovoljno niska temperatura.

- U ovakvo vrijeme, gdje imamo 15, 16 °C, one lagano počinju kretati, to se ne primijeti odmah, to ćemo vidjeti kroz bubrenje pupova (...) Događa se i fluktuacija vremena, opet će doći niske temperature gdje će pupovi stradati i napraviti štetu. Biljka će preživjeti, ali nastaje šteta jer gubimo rod za ovu godinu, rekao je.

Aktivnosti voćke se događaju iznad 5 °C, pa je moguće da voćke počinju listati. Nada se da neće krenuti i cvjetovi, iako je, objašnjava, uobičajeno da prvo kreću cvjetovi, onda tek listovi.

- Nikako nam to nije dobro. Ako zahladi, ti listići su mladi i mekani i oni će stradati, a onda voćki treba puno više da se pokrene. Ako će biti toplo vrijeme, puno više joj treba da ona aktivira svoje spavajuće pupove koji su, recimo, rezerva u takvim stresnim situacijama. Na kraju nam se dogodi da uz takvo toplo vrijeme vegetacija može kasniti mjesec do dva, rekao je.

Na pitanje koje biljne vrste su najotpornije na klimatske promjene, Fruk kaže da su to jabuke.

- Može se dogoditi problem s maslinama - one zahtijevaju niske temperature da bi stvorile cvjetne pupove, dodao je.

Pogledajte razgovor u cijelosti: 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!