Kakvo vino piju Hrvati i što im je najbitnije

Unatoč višestoljetnom uvjerenju da je vino lijek, a u modernije doba i prehrambeni proizvod, mnogima je ono samo sredstvo za uživanje. Jedna čaša crnog vina na dan stručnjaci upozoravaju - ne mora biti nužna. Polifenolima, kojima je vino bogato obiluju i mnoge vrste voća i povrća. Kakvo vino pijemo i zašto ga žene i muškarci različito doživljaju pokazalo je prvo istraživanje sociodemografskih i individualnih obilježja hrvatskih proizvođača i potrošača vina.

Obitelj Kolarić vinarstvom se na Plešivici bavi 20 godina. Franjo je vinariju preuzeo sa samo 20 godina i kaže - pravi vinar iza sebe ima 35 berbi. S godinama proizvodnja vina u njegovome podrumu raste. Vino najčešće završi u izvozu, jer je kupovna moć stanovništva u Hrvatskoj na niskim granama. Mnogi više gledaju na cijenu, a ne “bouquet”.

- Moje je mišljenje da je 70 posto kupaca privučeno ambalažom i etiketom te 'urednošću boce'. A ako je unutra kvalitetna roba - imate kupca, kaže Franjo Kolarić. 

Novac za vino i grožđe iz uvoza

Prvo istraživanje sociodemografskih i individualnih obilježja hrvatskih proizvođača i potrošača vina pokazalo je da je uravnotežen odnos cijene i kvalitete ključan pri odabiru vina za 34 posto ispitanika. Oko 60 posto njih ne žali potrošiti novac na dobro vino, što znači da cijena mora biti sukladna temeljnim osobitostima i svojstvima vina.

Bernard Kozina s Agronomskog fakulteta u Zagrebu kaže kako kupovna moć u Hrvatskoj nije na zavidnoj razini. Dio potrošača traži razmjerno nižu kategoriju vina. Hrvatska ima respektabilna vina, ali većina njih je cjenovno nepristupačna. Nije najveći problem više odnos kvalitete i cijene, a za odluku o kupnji bitna je, kaže glavni direktor Visokog učilišta Effectus Đuro Horvat - i vinska etiketa i porjeklo regije.

Hrvatska je na vinskoj karti podijeljena na četiri regije: Dalmacija, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, središnja bregovita Hrvatska te Kvarner i Istra. Unatoč rastu broja proizvođača kao i sve boljoj kvaliteti, produktivnost je još niska. Kod većine domaćih proizvođača vinogradarstvo je dio obiteljskog nasljeđa, što je osobito izraženo u središnjoj bregovitoj Hrvatskoj. Grožđe se uzgaja na 18 tisuća hetara, što nije dovoljno ni za vlastitu proizvodnju.

Koja vina preferiraju žene, a koja muškarci

Oko 87 posto vinara ne namjerava odustati od proizvodnje vina unatoč mnogim problemima i nedostatka sirovine. A većina sudionika ankete vino pije više puta tjedno, njih čak petina - svakodnevno. I u pogledu učestalosti konzumacije postoje znatne spolne razlike. Žene preferiraju crna vina, roze vina i pjenušce, a muškarci bijela vina, jer su kiselija, kaže psihologinja Katarina Sokić.

Konzumacija vina, prema istraživanju, više je emocionalna nego racionalna. Doživljaj sigurno znatno utječe na naklonost potrošača. 62 posto ispitanika ne može zamisliti svečane trenutke bez vina. Gotovo isto toliko ih misli da vino popravlja raspoloženje i smanjuje napetost.

Proizvođači bi, prema istraživanju, trebali više ulagati u vlastitu prepoznatljivost, jer za tim postoji potreba kod domaćih potrošača. Suvremeni trendovi u marketingu usmjereni su na pojedinca i njihove posebne potrebe, želje, običaje, uvjerenja i emocije. Ipak potrošači prepoznaju napor domaćih proizvođača vina u posljednjem desetljeću i zainteresirani su saznati više o podrijetlu i sastojcima vina koja im se nude na tržištu.