Kamatne stope u Hrvatskoj stabilne, s blagim trendom rasta

Neizvjesnosti na svjetskom financijskom tržištu mnoge su podsjetile na nesretnu 2008. i početak gospodarske krize, no zasad smo daleko od takvog scenarija. Dokazuju to i kamatne stope koje su u Hrvatskoj i dalje vrlo stabilne, s blagim trendom rasta.

Prema posljednjim podacima iz siječnja, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj je 2,89 posto, što je rast od 0,3 postotna boda na godišnjoj razini. Istodobno, u Njemačkoj je, primjerice, prosječna kamatna stopa 3,73 posto, a u Mađarskoj veća od 11 posto.

Za nenamjenske kredite odobrene kućanstvima kamatna je stopa 5,36, što je rast za 1 postotni bod. Što analitičari i bankari predviđaju u skoroj budućnosti?

Kako bi smanjila inflaciju, Europska središnja banka od sredine prošle godine povećava ključne kamatne stope. I dok je to izazvalo opći rast diljem Europske unije, u Hrvatskoj su kamatne stope tek blago porasle.

- Glavni razlog zašto je Hrvatska u nešto boljoj poziciji u odnosu na druge države je uvođenje eura, koje je dovelo i do oslobađanja dodatne likvidnosti, ali i do smanjenja rizika zemlje i smanjenja regulatornih troškova, sve to utjecalo je da Hrvatska ima puno blaži rast kamatnih stopa u odnosu na sve države europodručja, ali naravno i one koje ne koriste euro kao svoju valutu, rekao je glasnogovornik Hrvatske udruge banaka Ivan Hrvoje Maljković.

Lagani trend rasta kamatnih stopa nastavit će se, predviđaju u HNB-u, ali će i dalje biti usporen. Povećanje je najvidljivije kod novih kredita, te onih s promjenjivim kamatnim stopama. Stoga u HUB-u preporučuju građanima da razgovaraju sa svojom bankom o fiksiranju kamatne stope. Na štednju i ostale depozite građana, kamatne su stope pak izrazito niske, kreću se malo iznad nule i rastu još sporije od onih za kredite.

- Vjerojatno će doći do postupnog rasta i kamatnih stopa na depozite, međutim kao što sam rekao, banke imaju jako velike viškove likvidnosti, imaju velike iznose sredstava, depozite koje nisu plasirali u kredite, tako da nemaju potrebe privlačiti dodatna sredstva. Sigurno će doći do tog rasta, međutim on ne bi trebao bit ni brz ni snažan, smatra glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić.

Usto, povećanje kamata na depozite bankama bi smanjilo prihode.

- Kada bi povećale kamatnu stopu naglo bi sebi smanjile profitabilnost. A kako nema potrebe da banke same sebi smanjuju profitabilnost, onda još duže vrijeme neće doći do rasta kamatnih stopa na depozite za građane, naglašava investicijski analitičar Neven Vidaković.

No kamatne stope na depozite poduzeća ipak su malo porasle. Dosegnule su oko 1,5 posto na oročena sredstva. Naime, pojašnjavaju u HNB-u, poduzeća mnogo lakše pronađu druge prilike za ulaganja, pa ih banke ipak pokušavaju zadržati malo višim kamatama od onih koje nude građanima.