Tehnologijom protiv klimatskih promjena

Mrazu je u travnju pokosio sjeverozapad zemlje. U Lepoglavi je na nekim mjestima šteta i stopostotna. Tek će se u lipnju vidjeti ishod. Voćari tamošnjeg kraja pitaju se kako dalje s obzirom na to kako je ovo treća godina uzastopnih nepogoda. Struka kaže - rješenje je u prevenciji i prilagodbi.

Kako bi pomogli poljoprivrednicima, tri lokalne akcijske grupe sjevera zemlje osmislili su projekt kojim nastoje pokazati kojim to agrotehnološkim mjerama ublažiti posljedice klimatskih promjena.

Ovakvih se tmurnih oblaka poljoprivrednici ovdašnjeg kraja najviše boje. No, ovaj put imali smo sreće, jer najgore je prošlo prije mjesec dana. Da bismo stigli do voćnjaka, prolazimo pokraj košnica koje su ovdje već starosjedioci i čije su pčele ovog proljeća, kako nam kaže gospodin Petar, odradile sjajan zadatak.

- Vrijeme u polinaciji je bilo izvrsno. Cvatnja je bila odlična, oprašivači prije svega pčele napravile su svoj posao da je voćnjak bio zapravo prirodan, govori Petar Veić, voćar.

Mraz uništio znatan dio proizvodnje

Onda je slijedio mraz i uništio znatan dio proizvodnje. 

- Sad smo mi dobili situaciju da je mraz zapravo središnje plodove, kingove kako ih mi nazivamo spržio, govori Petar.

Još se koliko - toliko dobro drže stabla koja su na brijegu, kod onih u podnožju plodovi su uništeni i sto posto.

- Prerezom kroz središte ploda utvrđujemo kakvo je stanje koštice i okolnog tkiva. I sada vidite koštice su više-manje smeđe, što upućuje da će biljka plod odbaciti ako ne odmah onda do polovice šestog mjeseca, kaže.

I tek će se tada vidjeti razmjeri štete. Nažalost, takvih će nepogoda biti sve više jer klima se rapidno mijenja, pa samim time i uvjeti proizvodnje.

- Da bi vam počela vegetacija, temperatura tla mora biti negdje oko 10 stupnjeva Celzijevih, to vam se događa puno ranije, nekakvih 3-4 tjedna nego se događalo prije, krene vam vegetacija, onda se javi mraz, to je sada ovdje baš slučaj. Nemate prinosa baš radi tih ekstrema koji se dogode. A kako znamo, na terenu vidimo agrotehničke mjere se nisu mijenjale nekakvih 40-50 godina i praktički naši poljoprivrednici nisu spremni na klimatske promjene, pojašnjava Emil Tkalec, klimatolog i tajnik LAG-a Sjeverozapad.

Rješenje u prevenciji

Rješenje je u prevenciji. 

- Pokrenuli smo jedan projekt gdje ćemo napraviti analizu kako te klimatske promjene utječu na to i naravno, želimo si postaviti mjere kako da to preduhitrimo na taj način. Itekako želimo da to bude veoma brzo gotovo i što prije reagiramo, prije ćemo doći do samodostatnosti, odnosno do povećanja koristi za sve naše stanovnike s područja LAG-a, a i šire, govori Marijan Škvarić, predsjednik LAG-a Sjeverozapad.

Projekt je vrijedan 137 tisuća eura i obuhvaća teritorij sjeverozapada zemlje. 

- Koje agrotehničke mjere bi trebali primjenjivati da ublaže klimatske posljedice, kakve sorte bi trebali nove saditi, možda neke nove kulture uvesti, a neke tradicionalne izbaciti, tako da na njihovom zemljištu budu što bolji prinosi i da mogu živjeti od toga, pojašnjava Tkalec.

Stare se navike poljoprivrednika moraju mijenjati

Jer - stare se navike poljoprivrednika, htjeli ili ne htjeli, moraju mijenjati. 

- Općenito na nivou Europe je cilj da se smanji negativni utjecaji na klimu kroz manju upotrebu sredstva za zaštitu bilja, kroz očuvanje okoliša, kroz smanjenje ispušnih plinova, ostalih stakleničkih plinova, tu je niz mjera kroz koje mi educiramo naše poljoprivrednike kroz demonstracije, kroz razne projekte u koje smo uključeni. Također, skrećemo pozornost na važnost tih klimatskih promjena, govori Mara Bogović, savjetodavna služba pri Ministarstvu poljoprivrede.

U Varaždinskoj županiji u posljednjih 20-ak godina šteta od nepogoda se mjeri u stotinama tisuća eura. Zašto taj novac ne usmjeriti onda u prevenciju?

- Žao nam je evo zaista što i vi rekli, preventiva bi trebala biti umjesto da ta sredstva ulažemo u sanaciju i vraćamo u postojeće stanje što je bilo nego da ta sredstva ulažemo za stvaranje nekih novih vrijednosti, ja vjerujem da mi kao LAG-ovi smo pokretači jedne takve studije, inicijative, svi zajedno trebamo što hitnije kako se veli primiti posla, kaže Škvarić.

- Klima se mijenja, znači ona se mijenja stalno. Zemlja je živi organizam i ona ima svoje cikluse. Čovjek tu može ili usporiti ili ubrzati. Klimatske promjene se mogu zaustaviti do određene mjere, ali je to užasno skupo. To je kao da ste 100 godina nešto razarali i onda to morate nazad posložiti, kaže Tkalec.

Jer samo prilagodbom poljoprivreda može biti konkurentnija, ali i ekološki prihvatljivija.