Klimatske promjene uzrokovale poremećaje u proizvodnji hrane

Klimatske promjene već kao posljedicu imaju tektonske poremećaje diljem svijeta u proizvodnji hrane, a osjećaju se i u našoj zemlji. Umjesto umjerene klime, u kojoj su stoljećima uspijevale svima nam dobro poznate poljoprivredne kulture, u Hrvatskoj će se mnogi poljoprivrednici baviti nekima o kojima do jučer, nisu ni sanjali.

Oluje, kiše, poplave, požari i visoke temperature postali su dio europske klimatske tranzicije.

- Svi smo potpuno nemoćni. Postoji ono što možemo učiniti i moramo se promijeniti, rekla je Sylvia Grare.

Klimatske promjene utječu i na Hrvatsku. Poljoprivrednici su među prvima osjetili promjenu.

- Klimatske promjene su nam došle na velika vrata. Vidi se i po ovoj sjetvi. Znači, sjetvu počinjemo odgađati i počinjemo razmišljati o sadnji nekih mediteranskih kultura koje su prije deset, dvadeset godina bile nezamislive za ovo područje, naglašava Dražen Žulj, poljoprivrednik.

Pistacija, kikiriki ili masline u budućnosti neće biti neuobičajene kulture u Slavoniji. A one poput grožđa bit će prve na udaru tople i vlažne klime. 

S obzirom na klimatske promjene sve manje bit će domaće hrane i kako se čini sadit ćemo u budućnosti banane.

Biljke već sada itekako osjećaju promjenu klime. Primjerice, produljenu vegetaciju u jesen.

- I upravo imamo takvu situaciju ove godine. Poljoprivrednici zamjećuju da se događa fenofaza koje u biti ne bi trebalo biti, a to je drugo cvjetanje. E sad to drugo cvjetanje nije kao ono što je bilo u proljeće i ono nije u takvom obimu. No, utjecat će svakako na urod sljedeće godine, naglašava dr.sc. Ivana Čavlina Tomašević, agrometeorologinja.

Klimatolozi bez zadrške tvrde da se na ovim prostorima možemo pozdraviti s umjerenom klimom i blagodatima četiriju godišnjih doba.

- Klimatski trendovi su takvi da će kod nas u toplijem dijelu godine dominirati suptropska klima s manje oborina i s višim temperaturama. Drugim riječima imat ćemo manje oborina u ljetnom dijelu godine a kad kiša padne to će ići bujično i intenzivno, rekao je prof.dr.sc. Branko Grisogono, geofizičar i klimatolog. 

Još jedan problem nas čeka - podizanje razine mora. Do kraja stoljeća može se očekivati podizanje razine Jadrana i do jednog metra, a uz plime čak i do dva metra.