Kakvo meso jedemo i koji su kriteriji za njegovo označavanje

07:02 / 06.12.2021.

Autor: Sanja Smiljanić Grubišić/Potrošački kod/I.Z./HRT

Kvaliteta mesa

Kvaliteta mesa

Foto: Potrošački kod / HRT

Posljednjih nekoliko godina Greenpeace je više puta provjeravao kvalitetu mesa u svim velikim njemačkim trgovačkim lancima. Riječ je o provjeri kvalitete mesa s obzirom na uvjete u kojima životinje žive. Prema tom istraživanju, više od dvije trećine provjerenih mesnih proizvoda dolazi iz najlošije proizvodnje, odnosno iz uzgajališta tipa 1. Većina preostalog mesa dolazi iz uzgajališta tipa 2. EU još nema jedinstvenu oznaku kada je riječ o tome kako su uzgajane životinje. 

Na farmi u okolici Zagreba telad je na svježem zraku bez obzira na doba godine. Životinje se hrane dva puta na dan, a vlasnik kaže da je uz brigu o njihovoj dobrobiti važno i kakvu hranu jedu.

- Obrok se sastoji od žitarica, kao što je sijeno, koje dovodi do boljeg prirasta, boljeg uzgoja i bolje kvaliteta mesa, rekao je voditelj na farmi Širjan Kristijan Miklečić.

Ova domaća farma, prema njemačkim kriterijima, ubraja se u uzgajalište tipa 3. Najlošija kvaliteta mesa dolazi iz uzgajališta tipa 1 odakle je, prema istraživanju Greenpeacea u Njemačkoj, više od dvije trećine provjerenih mesnih proizvoda u njemačkim trgovinama.

-To je minimalni zakonski standard što svaki proizvođač mora zadovoljavati, tip 2, određena poboljšanja u proizvodnje. Povećanje površine, to većina našim uzgajivača zadovoljava, tip 3, obogaćeni standard, vanjska klima bez dodatne klimatizacije, tip 4, gdje su životinje na pašnjaku, dodao je Zvonimir Širjan, Hrvatska poljoprivredna komora.

U Njemačkoj je riječ o dobrovoljnom označavanju hrane oznakama - Uzgajalište tipa 1, 2, 3 i 4, za koju su se odlučili njemački supermarketi. Na razini EU-a propisano je da na mesu mora stajati oznaka s podacima u kojoj je državi životinja rođena, uzgajana i zaklana.

- U tijeku je revizija europskog zakonodavstva po pitanju dobrobiti. Intencija je da se 2023. izda novi nacrt gdje se razmišlja da oznake o dobrobiti životinja budu naznačene i na hrani, poručila je Sandra Gutić iz Ministarstva poljoprivrede. 

- Istraživanja pokazuju da životinje koje su čuvane na otvorenom imaju drugačiju kvalitetu mesa, od životinja i farmskog uzgoja, no potrošači ne percipiraju toliko tu razliku, kazao je Ivica Kos, Agronomski fakultet.

Uvoz mesa u Hrvatsku u stalnom je porastu. Najviše uvozimo svinjetinu iz Mađarske i Njemačke, teletina najčešće stiže s nizozemskih i poljskih farmi, a piletina iz Slovenije i Italije. Ako ne završi na tanjuru bogatijih kupaca EU-a, unatoč višoj cijeni meso domaćih proizvođača brzo se proda i na domaćem tržištu.

- Mislim da se domaće meso u Hrvatskoj proda za pet dana, a ono što dolazi iz inozemstva vidite i sami da piše rok trajanja trideset dana, rekao je Širjan.

Kad mesu istječe rok trajanja, najčešće se zamrzava. Tada mu je rok trajanja od šest mjeseci do godinu dana. No često se više puta odmrzava, vakumira i prepakirava te završi na akciji. Stručnjaci smatraju da je meso na našem tržištu zdravstveno ispravno.

- Gledajući zdravstveni status građani mogu biti sigurni, javljaju se drugi pokazatelji kao što je porijeklo sirovine, smatram da je kakvoća mesa zadovoljavajuća, a može biti bolja, ali treba uključiti više institucija, dodao je Kos.

Dok se u cijeloj Europskoj uniji ne uvede označavanje kvalitete mesa vezano uz dobrobit životinja, nužno je da sadašnje oznake budu jasne, osobito kad je pitanju domaći uzgoj.

- Treba biti obvezno označavanje gdje treba pisati gdje i kada je proizvedeno i koliko je sigurno za potrošača, na jasan i s dovoljno velikim slovima. Da može svako pročitati, poručio je Širjan.

- Istina je da naši potrošači znaju biti zbunjeni s čitavim nizom oznaka na našem tržištu, jedna oznaka koja bi dala brzu informaciju bila bi dobro došla, naglasio je Gutić.

Raste zanimanje potrošača za dobrobit životinja, stoga mnoge zemlje EU-a inzistiraju da taj kriterij pri označavanju mesa što prije postane obvezan, a ne dobrovoljan, kao što je sada u Njemačkoj.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!