"Ograničenja povrata PDV-a na prvu nekretninu opravdana"

Počinje povrat poreza na kupnju prve nekretnine. Prijavilo se 760 obitelji i mladih koji žele ostvariti pravo na povrat 50% PDV-a ili cjelokupnog iznosa poreza na promet nekretnina. Poneki se kupci žale da su zakinuti za tu povlasticu jer je cijena četvornog metra željene novogradnje znatno viša od one koju predviđa APN. O toj temi u središnjem Dnevniku HTV-a novinar Mladen Sirovica razgovarao je s Lanom Mihaljinec Knežević iz HGK.

Cijene stanova lete u nebo, no ugovori o kupoprodaji daleko su od napuhanog balona. Evo koliko stambene kvadrate plaćaju mladi kako bi ostvarili povlasticu - povrat poreza na prvu nekretninu. Najprije cijene stanova u Zagrebu.

-  Minimalna 1300 neto, maksimalna 3900. Istarska županija 2400 do 2470, Splitsko-dalmatinska prosjek 2800, ide od 1500 do 4800, Osječko-baranjska od tisuću do dvije, naveo je državni tajnik Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir.

Mnogi ne vjeruju u takve cijene, no u APN je pristiglo do sada 760 zahtjeva za povrat poreza. Polovina je obrađena i samo 5% njih ne ispunjava zakonske uvjete.

- Tu su razni slučajevi koji su zakonom definirani gdje korisnici mogu biti stariji od 45 godina, gdje je cijena veća od one zakonom dozvoljene, gdje je površina veća od zakonom dozvoljene. Od 360 obrađenih zahtjeva otprilike je odbijeno samo osam do deset zahtjeva zbog veće cijene nego što je dozvoljeno, istaknuo je Goran Golenić, voditelj Odjela za subvencioniranje stambenih kredita APN.

Rijetkim kupcima APN-ova tablica dopuštenih cijena stambenih kvadrata nije prihvatljiva, no pripremio ju je zagrebački Ekonomski institut. Podatke temelje na kupoprodajnim ugovorima iz prošle godine i tu agencije za promet nekretnina ne vide nikakav problem.

- Mladi nam se obraćaju žele kupiti stan koji odgovara njihovim potrebama. Vode računa o kriteriju kvadrature ali i kriteriju cijena koje su postavljene. Unutar ponude ne samo Zagreba već i cijele Hrvatske doista ima nekretnina koje zadovoljavaju te kriterije. Mislim da mjera o povratu poreza za kupnju prve nekretnine nije ograničavajuća i daje dovoljno prostora mladima da kupe nekretninu koja im odgovara, kazala je Martina Mataić Škugor, agentica za nekretnine, Zagreb.

Luksuzu kod kupnje prve nekretnine nema mjesta, tvrde u resornom ministarstvu.

- Cijene stalno rastu i mi smo dali toleranciju od 50%, a od prošle godine nisu poskupjeli stanovi 50%. Ne želimo dizati cijene s našim potporama, to bi značilo da upravo nadolijevamo ulje na vatru i da pomažemo rastu cijena onima koji dižu cijene i da još država pomaže, izjavio je Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

Na tržištu nekretnina ponude ima za svačiji džep, pa i za mlade obitelji kojima je povlastica povrata poreza na prvu nekretninu itekako dobodošla.

PDV na prvu nekretninu: Podrška ograničenju, kupci razočarani

Zbog nastale problematike dio kupaca prve nekretnine je razočaran. U ministarstvu i APN-u kažu da je riječ o rijetkim pojedincima, a jesu li uvjeti za vraćanje dijela PDV-a ograničavajući u središnjem Dnevniku HTV-a iznijela je svoje mišljenje Lana Mihaljinec Knežević, Udruženje za poslovanje nekretninama HGK.

- Smatram da uvjeti trebaju biti ograničavajući jer se PDV obračunava u ukupnoj cijeni novogradnje. Novogradnja je često iznadprosječno skupa i ne bi zaista bila stimulativna za pristupačno stanovanje ikakva mjera koja bi pomagala kupcima da stječu iznadprosječno skupe nekretnine, rekla je Mihaljinec Knežević.

Prema tablicama APN-a čini se da su razlike između traženih cijena i prodajnih cijena nekretnina zapravo dosta velike. Komentirajući da možda percepcija da su cijene odletjele u nebo i nije do kraja točna Mihaljinec Knežević rekla je da se to komentira već godinama.

- Pokušavamo smiriti narativ o tome koliko su visoke cijene. Prosječne realizirane cijene na svim lokacijama u Hrvatskoj, pa čak i na onim najtraženijima u Zagrebu i na moru, su niže od onih koje se često spominju u medijima, istaknula je Mihaljinec Knežević.

Govorila je i o starom modelu APN-a za koji se govorilo da ima svojih manjkavosti.

- Prošli tzv. program APN-a, odnosno subvencije na stambene kredite, zaista nije kvalitetno riješio situaciju na tržištu nepriuštivosti. Primarno zato što je bio sezonalan. Mogli ste kupiti nekretninu bilo koje cijene i bilo koje kvadrature, samo vam je bio subvencioniran određeni iznos kredita. Nije bilo dovoljno restrikcija, a dobra je mjera u kojoj se potiče kupnja novogradnje da ima određene restrikcije, pojasnila je Mihaljinec Knežević.

Uvođenje poreza tek blago povećalo ponudu najma, cijene i dalje visoke

Na tržištu nekretnina ove godine bila je najveća promjena uvođenje poreza na nekretnine. Prošlo je pola godine, a Mihaljinec Knežević je dala ocjenu, prema njezinim pokazateljima, koliko se zbog uvođenja poreza povećala ponuda stanova za dugoročni najam.

- Vidjeli smo u jednom trenutku prije samog uvođenja da se povećao broj oglasa za dugoročan najam. U mojoj agenciji, koja se bavi dugoročnim najmom već dugi niz godina, vidjeli smo više poziva. Ono što je na kraju završilo na tržištu nije tako veliki broj. Mislim da će vlasnici nekretnina više promišljati o tome kada prime porezna za rješenja najesen, istaknula je Mihaljinec Knežević.

Dala je i mišljenje što se možđe očekivati po pitanju cijena nekretnina u narednom razdoblju.

- Manjak ponude na tržištu nekretnina u Hrvatskoj je kroničan problem i najveći razlog zašto je stanovanje nepriuštivo. Imali smo niz globalnih makroekonomskih faktora, ali i i nekih naših lokalnih koji su utjecali na porast cijena. Dok nećemo imati više ponude u svim segmentima tržišta ne možemo očekivati nikakve drastične promjene sa cijenama. Nadam se da će se nastaviti trend usporavanja rasta cijena. One su i prošle godine narasle u odnosu na prethodnu, ali manjim postocima nego što je to bilo par godina prije toga, kazala je Mihaljinec Knežević.

Na pitanje kako tu ponudu povećati odgovorila je kako je to kompleksno.

- To su kompleksna pitanja koja podrazumijevaju puno strateškog planiranja, prostornog planiranja, razvoj jednog cijelog novog developerskog segmenta. Potrebna je i sinergiju države, jedinica lokalne samouprave i developerskog segmenta, naglasila je Mihaljinec Knežević.