16:43 / 24.04.2021.

Autor: V.K./HRT/Hina

Marić: Nacionalni plan oporavka i otpornosti generacijska prilika za Hrvatsku

Zdravko Marić

Zdravko Marić

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), o kojemu se raspravljalo u subotu na sastanku u Vladi, generacijska prilika za Hrvatsku i najavio da će Vlada najvjerojatnije u četvrtak prihvatiti taj dokument i poslati u Bruxelles .

- Ideja je završiti i utanačiti taj dokument na sjednici Vlade u četvrtak i najvjerojatnije usvojiti nacrt plana koji ćemo poslati u Europsku komisiju na finalno usuglašavanje i evaluaciju, rekao je novinarima nakon internog sastanka premijera i ministara.

Najavio je da će ta procedura trajati nekoliko mjeseci u smislu Europske komisije i Europskog vijeća, svih onih institucija koje će evaluirati i ocjenjivati planove oporavka i otpornosti ne samo Hrvatske, nego svih zemalja članica.

- Od onog časa kada je obznanjeno da je na razini Europskog vijeća postignut dogovor oko zaista velikog projekta "Europska unija nove generacije", kada gledamo o financijskim sredstvima namjeni i namjeri takvog instrumenta, govorimo da je to jedna generacijska šansa za Hrvatsku, istaknuo je Marić.

Rokovi su kratki, a potencijali veliki

Ministar financija kaže da je, što se tiče samo Nacionalnog plana, riječ o gotovo 10 milijardi eura, od čega se dvije trećine, odnosno 6,3 milijarde odnosi na dio bespovratnih pomoći, na što su sada najviše fokusirani, no u idućim fazama postoji mogućnost korištenja preko 3, 6 milijardi eura zajmova.

- Sve skupa vodi na iznose preko 11 milijardi eura i kada tome dodamo višegodišnji financijski okvir od gotovo 12 milijardi eura, pa i Fond solidarnosti, s obzirom na potrese, govorimo o velikim financijskim iznosima u idućih nekoliko godina, dodao je.

Krajnji rok za prijave projekta je sredina 2026. godine, a samo korištenje i završetak će biti krajem te godine.

Po njegovim riječima, instrument je osmišljen tako da je fokus na provedbi reformi i da one budu poduprte s privatnim i javnim investicijama, a Hrvatska je kao jedna od rijetkih zemalja EU taj dokument prezentirala javnosti i Hrvatskom saboru prije formalnog uvrštavanja na sjednicu Vlade.

Marić kaže da im je sada izazov završiti dokument, poslati ga i dobiti pozitivnu ocjenu, a onda se okreću još važnijoj fazi - implementaciji.

-  Očekujemo oko 13 posto ukupnog iznosa u smislu predujma, oko 800 milijuna eura, a nakon toga bi povlačenja sredstava išla dvaput godišnje po principu zadovoljavanja kriterija indikatora koje smo utanačili s europskim institucijama, objasnio je.

Na upit o tome koliko je uključen privatni sektor, ministar je rekao da je prva komponenta u dokumentu, gospodarstvo, najizdašnija s preko 50 posto, a tu je kombinacija privatnih i javnih institucija, koje su i segmentima koji se tiču obrazovanja, zdravstva, javne uprave, pravosuđa, mirovinskog sustava, socijalne politike, te kroz inicijativu vezano uz potrese.

- Kada gledamo izračun što se tiče izravnog efekta na privatni sektor, govorimo o oko 34 posto trenutno izravno prema privatnom sektoru, iako naravno kada govorimo o bilo kakvoj vrsti investicije posredno je to i implikacija na privatni sektor, rekao je.

Ne bismo smjeli propustiti priliku; bespredmetna je dioba između privatnog i javnog sektora

Marić kaže da se u hrvatskoj javnosti stvara nekakva dioba između privatnog i javnog sektora, što on i Vlada smatraju bespredmetnim.

Na tvrdnju da glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić nije zadovoljan tim dokumentom, Marić je rekao da je razgovarao s njime i da su svi na istoj strani.

- Dobro je da i HUP putem svojih kanala, imali su i oni izravnu vezu s EK gdje je pojašnjeno na isti način koja je namjera tog instrumenta, naglasio je.

Ponovio je da je ključni izazov napraviti program koji će ispuniti sve kriterije, a u isto vrijeme dati jaku šansu da će se implementacija mjera dogoditi u zadanim rokovima.

- Ne bismo trebali propustiti priliku bez ikakve razdiobe je li privatni ili javni sektor, dodao je.

Kako je podsjetio, u trenutku izbijanja covid-krize isto se nisu dijelili na privatni i javni sektor, pa je deset milijardi kuna isplaćeno upravo tom privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta i "svi možemo biti sretni da su očuvana."

Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je NPOO pustila u javnu raspravu

Marić je opovrgnuo kritike da je dokument netransparentan, ustvrdivši da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja gdje je on stavljen u javnu raspravu, prezentiran socijalnim partnerima i stavljen u plenarnu sjednicu Hrvatskog sabora.

Dodao je da su se s oporbom konzultirali o stvarima o kojima su se trebali konzultirali, a ovakve vrste dokumenta radila su i ranije vlade, pa ne znam koliko se tada uključivala oporba ili zainteresirana javnost.

Prema njegovim saznanjima, napomenuo je, Hrvatska je u rangu kojima je udio privatnog sektora među najvišima, a neke zemlje rekle su da će sve ići prema javnom sektoru.

- To su različiti pristupi pojedinih zemalja, nama je najvažnije da dokument bude prihvaćen i zaživi u implementacijskom dijelu, rokovi su kratki, a potencijali veliki, naglasio je.

Smatra da je možda ovo najbolji trenutak da neki prijašnji projekti zažive, koji nisu imali jaku političku volju ili financijskih sredstava.

Objasnio je kako će Vlada usvojiti dokument u četvrtak, a nacrt plana šalje se u Bruxelles na konačno usuglašavanje i vrednovanje.

- Onog časa kada se on usvoji na razini europskih institucija, u ovom razdoblju koje ispred nas ne znači da neće doživjeti neke blage preinake, gledat će se i ispitivati vrsta revizije unatrag, kako ide implementacija pojedinih mjera, treba li se nešto korigirati, ustvrdio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!