Odbor za pravosuđe i dalje bez rasprave o čelniku Vrhovnog suda

Ni treći pokušaj predsjednika Odbora za pravosuđe Nikole Grmoje (Most) da se predsjedniku Republike uputi mišljenje o tri saslušana kandidata za predsjednika Vrhovnog suda nije prošao jer su zastupnici vladajuće većine i danas izglasali da se ta točka skine s dnevnog reda sjednice. HDZ i dalje inzistira da se izbor za predsjednika Vrhovnog suda veže za izbor triju ustavnih sudaca, čemu se oporba žestoko protivi.

Kao i prije mjesec i pol, vladajući su tražili odgodu glasanja o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda dok se ne steknu uvjeti. A što su tražili, to su većinom glasova i ostvarili.

- Pokazalo se licemjerje jer upravo danas vidimo da blokada izbora ustavnih sudaca od strane SDP-a i njihovog senior partnera Možemo! pokazuje da njima uopće nije stalo do toga da se i razdvoje procesi i da Vrhovni sud i Ustavni sud budu popunjeni, rekao je Nikola Mažar, potpredsjednik Odbora za pravosuđe (HDZ).

HDZ i dalje inzistira na tome da se predsjednik Vrhovnog suda izabere u povezanom procesu s izborom triju novih ustavnih sudaca. Pritom bi vladajuća većina predložila 2, a oporba jednog kandidata. Oporba je i dalje oštro protiv takvog modela.

- Borit ćemo sa svim mogućim sredstvima koja imamo da upravo to napravimo našim institucijama, da ih ili oslobodimo od HDZ-a ili ne dopustimo da HDZ ovlada onima kojima još nije ovladao, istaknuo je Tonči Restović, član Odbora za pravosuđe (SDP).

Predsjednik Odbora za pravosuđe i dalje vidi odgovornost i u HDZ-u i u lijevom oporbenom spektru.

- Nije samo, izgleda, problem što je hrvatsko pravosuđe što je sporo, što je neučinkovito, što je percepcijski korumpirano, nego je sad i obezglavljeno, a obezglavljeno je zbog trgovine između HDZ-a, SDP-a i Možemo!, rekao je Nikola Grmoja, predsjednik Odbora za pravosuđe (Most).

Baš u stranci Možemo! najavljuju da će se zbog svega obratiti Ustavnom sudu.

- Jer smatramo da je neophodna intervencija Ustavnog suda kako bi se maknula HDZ-ova blokada izbora, reklaje Urša Raukar-Gamulin, članica Odbora za pravosuđe (Možemo!).

HDZ i Lacković protiv rasprave o kandidatima

Imali smo saslušanje i red je da više donesemo mišljenje o kandidatima, poručio je predsjednik Odbora Grmoja na početku sjednice sazvane zbog rasprave o izvješćima Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti, a uoči sutrašnje plenarne sjednice.

Tu je priliku iskoristio da ponovno, treći put, na dnevni red sjednice Odbora stavi i točku izbora predsjednika/ce Vrhovnog suda, odnosno da se predlagatelju, predsjedniku Republike, uputi mišljenje o tri saslušana kandidata, no prema vladajućima, za to još nisu stečeni uvjeti.

- Klub HDZ-a zajedno s nezavisnim zastupnikom Željkom Lackovićem predlaže da se s dnevnog reda skine ta točka dok se ne steknu uvjeti za njezinu primjenu, kazao je potpredsjednik Odbora Nikola Mažar (HDZ).

Raukar-Gamulin: Izbor je blokiran HDZ-ovom ucjenom

Oporbeni zastupnici prozvali su HDZ što Vrhovni sud već godinu dana nema predsjednika.

- Izbor je blokiran HDZ-ovom ucjenom da se poveže nepovezivo - izbor predsjednika Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca, mada nigdje u Ustavu, zakonu o Ustavnom sudu i sudovima ne stoji da bi izbor predsjednika Vrhovnog suda mogao, smio, trebao biti politički vezan uz izbor sudaca Ustavnog suda, naglasila je Urša Raukar-Gamulin (Možemo!).

Smatra da se o ovoj situaciji treba oglasiti i Ustavni sud, stoga im je najavila upućivanje inicijative za pokretanje postupka za praćenje ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti.

- Neophodna je intervencija Ustavnog suda kako bi se maknula HDZ-ova blokada izbora i kako bi Hrvatska konačno nakon godinu dana dobila predsjednika jedne od Ustavom propisane tri grane vlasti, istaknula je.

Restović: HDZ vrši udar na Ustav, HDZ: Upravo vi to radite

SDP-ov Tonči Restović ustvrdio je kako HDZ vrši udar na Ustav te ih pita što znači sintagma "da će se predsjednik birati kada se steknu uvjeti", a Mažar uzvraća da udar na Ustav vrši upravo oporba blokadom izbora tri preostala ustavna suca.

- Prekinuli ste razgovore jer se vaš predsjednik Hajdaš Dončić ljuti što je hrvatski narod uz Vladu dočekao rukometaše. Onaj tko blokira cjelokupni zbor i vrši udar ste vi, rekao je HDZ-ov Mažar.

Restović mu je poručio da nije vrijeme za ovakve političke smicalice i igrice.

- Godinu dana je Vrhovni sud bez predsjednika, vi to jasno, nedvosmisleno i javno opstruirate, konstantno rušite Ustav, poručio je SDP-ov zastupnik.

Grmoja proziva i vladajuće i oporbu

Grmoja je za ovu situaciju prozvao i vladajuće i lijevu oporbu, a na kraju kraće rasprave zastupnici vladajuće većine, koji broje sedam zastupnika, su izglasali da se točka oko izbora čelnika Vrhovnog suda ponovno skine s dnevnog reda. Tako je sjednica nastavljena raspravom o izvješćima predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022., 2023. i 2024. godinu, za koje Vlada predlaže Saboru da ih primi na znanje.

Prva dva je Saboru, kako se i nalaže, podnio predsjednik - tadašnji Radovan Dobronić, dok je posljednje podnijela vršiteljica dužnosti predsjednika Gordana Jalšovečki - sutkinja toga suda ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave.

Jalšovečki je pred Odborom podsjetila kako je 2023. godina bila specifična jer su sudovi imali zastoj u radu zbog sudačkih mjera upozorenja i štrajka državnih službenika i namještenika.

- U trogodišnjem razdoblju sudovi su primili između 1,260.000 i 1,290.000 novih predmeta, stopa ažurnosti rješavanja 2023. je bila nešto manja, no u 2024. se vratila na gotovo 102 posto, što znači da je više predmeta riješeno nego li je primljeno te se skratilo vrijeme potrebno za rješavanje predmeta na 124 dana, navela je.

Jalšovečki: Nisam mislila da ću biti ovako dugo vršiteljica dužnosti

Najveće povećanje broja neriješenih predmeta bilježe županijski i upravni sudovi, dodala je, istaknuvši kako su najveću stopu rješavanja predmeta imali upravo Vrhovni sud i Visoki prekršajni sud. I Jalšovečki je kao "najbolniju ranu sudbene vlasti" navela postupke koji traju duže od 10 godina, no kao jedan od razloga navela je zakonske izmjene prema kojima suci moraju ispuniti normu od 100 posto, zbog čega suci pribjegavaju rješavanju lakših predmeta.

Što se tiče kadrovskih kapaciteta, navela je broj od 1660 sudaca u 2024., što je, kazala je, povećanje u odnosu na 2022., no i dalje smanjenje u višegodišnjem razdoblju kada se gleda da je sudaca 2013. bilo 1912, a upozorila je i na problem starosne dobi sudaca. Istaknula je da je resorno ministarstvo uložilo sredstva i napore u uređenje pojedinih sudskih zgrada, pa tako i Trg pravde, što će, kazala je, poboljšati uvjete rada.

- Za funkcioniranje sudbene vlasti bitna je sinergija s druge dvije grane vlasti i zato je šteta što predsjednik Dobronić nije imao priliku izložiti svoja izvješća u godinama kad ih je podnosio. Mislim da bi to doprinijelo boljem razumijevanju sudstva, rekla je referirajući se na to da su izvješća za razdoblje od prije tri, četiri godine došla na dnevni red sjednice Sabora tek sada.

A kako su podsjetili iz SDP-a, upravo su pogurana na dnevni red potpisima oporbenih zastupnika. Na pitanja oporbenih zastupnika o "blokadi" imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, Jalšovečki u to nije htjela ulaziti.

- Vrhovni sud je učinio sve što je trebao u okviru rokova, mi smo svoje mišljenje dali, no ne mislim ulaziti u političke razmirice. Ja sam ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave i ja ne bih trebala obavljati posao davanja izvješća Saboru, no, s obzirom da zakonodavac nije imao u vidu ovakvu dugotrajnost stanja bez imenovanog predsjednika, to ocjenjujem kao pravnu prazninu, kazala je te dodala kako nije mislila da će ovako dugo biti vršiteljica dužnosti.

Habijan: Kompromis nužan za imenovanja

O izboru sudaca bilo je riječi i na današnjem sastanku koalicije o čemu je izvijestio ministar prravosuđa Damir Habijan.  

Što se tiče Ustavnog suda i izbora ustavnih sudaca, Habijan je pojasnio da je postupak sličan modelima u Njemačkoj i Austriji, gdje je uključeno načelo proporcionaliteta.

Dodao je da sastav Ustavnog suda odražava volju građana izraženu u Saboru, ali i osigurava zastupljenost različitih svjetonazora, uz zadaću zaštite ustavnih prava i sloboda.

Ideja objedinjavanja svih funkcija u jednom procesu bila je postizanje kompromisa, jer bez dogovora o izboru ustavnih sudaca imenovanja nisu moguća.

Habijan je podsjetio da je HDZ inicirao pregovore, dok je SDP prije nekoliko mjeseci iz njih izašao, te da je sada na SDP-u da odluči hoće li nastaviti razgovore.

SDP: HDZ oduvijek ima šapu na pravosuđu jer ne žele da bude neovisno

Saborski zastupnici SDP-a Kristina Ikić Baniček i Tonči Restović, uoči sutrašnje rasprave o Vrhovnom sudu za 2022., 2023. i 2024. godinu, poručili su na konferenciji za novinare da četiri od pet Hrvata ne vjeruje u neovisnost pravosuđa te da HDZ oduvijek ima šapu na pravosuđu i želi da im ono bude podčinjeno i ovisno.

HDZ je doveo do takvog stanja u pravosuđu da četiri od pet Hrvata ne vjeruje u neovisnost sudova. Prema istraživanju Barometra, samo 23% građana smatra da su hrvatski sudovi i suci neovisni. Usporedbe radi, prosjek EU je 52 posto, Danska i Finska sežu čak do 80 posto, ali i u susjednoj Sloveniji povjerenje u sudstvo doseže 56 posto, dakle, dvostruko smo slabiji od susjeda.

Ispitanici koji smatraju da je situacija u pravosuđu loša, njih 68 posto, kažu da je to zato što politika, Vlada i HDZ imaju presudan utjecaj, i to negativan na pravosuđe. Zaključak istraživanja je da građani Hrvatske nemaju povjerenja u pravosuđe, da su pravosudni postupci predugački i da je percepcija političkog utjecaja iznimno velika, kazala je Ikić Baniček na konferenciji za novinare u utorak u Saboru.

Vrhovni sud nema predsjednika već godinu dana, otkako je Dobronić preminuo i otkada se premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović ne mogu dogovoriti oko njegova nasljednika, a vladajući taj izbor žele vezati uz izbor tri ustavna suca po modelu da oni predlažu dva, a oporba jedan.

Vremena je sve manje. Za izbor triju ustavnih sudaca preostalo je nepunih mjesec dana.