14:32 / 07.05.2022.

Autor: Vijesti/IMS/B.A./HRT

Marić o potvrđivanju rejtinga: Svi zajedno možemo biti vrlo zadovoljni

Zdravko Marić

Zdravko Marić

Foto: Vijesti / HRT

Jako smo zadovoljni održavanjem rejtinga, rekao je danas ministar financija Zdravko Marić komentirajući vijest da je agencija Fitch potvrdila investicijski rejting Hrvatske 'BBB' i pozitivne izglede.  Napomenuo je da je riječ o povijesno najvišem hrvatskom kreditnom rejtingu.

- Mislim da zaista svi skupa, građani RH i cijelo naše gospodarstvo, i, naravno, mi u Vladi, svi možemo biti jako zadovoljni. U samom izvješću vrlo se jasno apostrofira koji bi to čimbenici mogli i trebali utjecati na kretanje rejtinga u idućim mjesecima, odnosno godinama. Od onih negativnih čimbenika spomenuto je - ako bi se putanja javnog duga okrenula i ako bi umjesto smanjivanja prešli u povećanje, ili ako bi se eventualno dogodila neka značajnija odgoda našega ulaska u eurozonu, rekao je Marić, dodajući da duboko vjeruje i da je siguran da se nijedan od tih čimbenika neće dogoditi, rekao je Marić.

Rekao je i da je od 2016., izuzev jedne, COVID godine 2020., svake godine smanjivan udio javnog duga u BDP-u. To je jedno od osnovnih obilježja hrvatske fiskalne politike ove vlade i to će se nastaviti, poručio je Marić. Jako smo zadovoljni održavanjem rejtinga i svim porukama koje su jasne i nedvosmislene, naglasio je.

Ulazak u eurozonu značit će dodatno poboljšanje rejtinga

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se prošle godine na 79,8 posto zahvaljujući poboljšanoj fiskalnoj poziciji i snažnom gospodarskom rastu. U ovoj godini trebao bi se spustiti na 75,5 posto, te na 72,6 posto u 2023., prognoziraju u Fitchu. U idućih pet godina trebao bi se po njihovoj prognozi smanjivati u prosjeku za tri postotna boda godišnje, što bi značilo ispunjavanje kriterija konvergentnosti, unatoč tome što bi se zadržao iznad 60 posto, najviše dopuštene razine u Uniji.

Marić je istaknuo da je od 2016. u svakoj godini, izuzev pandemijske 2020., ostvareno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. To je jedna od osnovnih karakteristika i obilježja hrvatske fiskalne politike ove Vlade i to će se nastaviti i dalje, poručio je. Istaknuo je da su fiskalni pokazatelji, dakle deficit i javni dug, oni koji su Hrvatskoj u najvećoj mjeri i otvorili poziciju i perspektivu uvođenja eura.

Kada je riječ o daljnjoj proceduri hrvatskog puta ka eurozoni, Marić je rekao da se početkom lipnja očekuju konvergencijska izvješća koja će prezentirati Europska središnja banka (ECB) i Europska komisija, a tu su i tzv. mastriški kriteriji, koji se odnose na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug.

Daljnje ubrzanje inflacije

Po pitanju kriterija inflacije, Državni zavod za statistiku uskoro će objaviti podatke za travanj, a Marić očekuje da će oni pokazati dodatno ubrzanje prosječne stope rasta cijena, no da s druge strane neće doći do značajnijeg odstupanja od prosjeka. Inflacija je u Hrvatskoj u ožujku porasla za 7,3 posto, dok Vlada za cijelu 2022. prognozira njen rast od 7,8 posto.

Prema mastriškom kriteriju stopa inflacije u Hrvatskoj unatrag godinu dana bi smjela biti veća najviše za 1,5 postotnih bodova u odnosu na prosječnu stopu inflacije u tri zemlje Unije s najnižom inflacijom. No Marić je kazao da postoje jasni signali da će se niže stope inflacije u pojedinim zemljama, primjerice Grčkoj, tretirati kao "odstupajuće varijable", pa da će Hrvatska naposljetku i taj kriterij zadovoljiti.

Ciljani datum za ulazak Hrvatske u eurozonu je 1. siječnja 2023. godine, a formalna i konačna odluka o ulasku očekuje se do prve polovice srpnja, nakon čega bi se trebalo nastaviti s daljnjim, već predviđenim koracima, poput dvojnog iskazivanja cijena, predopskrbe gotovim novcem i itd., izvijestio je Marić.

Rekao je i da u ovom trenutku uvođenje eura nema nikakvog utjecaja na inflaciju ili je taj utjecaj gotovo zanemariv, a također i podsjetio da je inflatorni efekt od uvođenja eura kod sedam zemalja koje su ga zadnje uvele u prvoj godini i jednokratno u prosjeku iznosio od 0,2-0,4 postotna boda.

Reformama do preduvjeta za porezno rasterećenje

Marića su novinari pitali i o predloženom reformskom paketu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), čiji cilj je povećanje neto plaća, a koji uključuje povećanje neoporezivog osobnog odbitka, smanjivanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a tu je između ostalog i prijedlog smanjenja niže stope poreza na dohodak, kao i daljnje povećanje neoporezivih primitaka.

Marić je rekao da za dodatno rasterećenje rada treba stvoriti preduvjete, a to se može ostvariti putem reformi mirovinskog i poglavito zdravstvenog sustava.

- Kroz reforme treba pronalaziti prostor kako bi se sustav financijski ustabilio, smanjili pritisci na prihodnu stranu, a istovremeno stvorili preduvjeti za porezno rasterećenje, rekao je Marić, podsjetivši i su osnovne intencije Vladine porezne reforme od početka bili rasterećenje rada i dobiti, dakle smanjenje izravnih poreza.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!