14:29 / 16.11.2021.

Autor: V.G./HRT

Marić: Ovo je treći put u našem mandatu da Fitch diže kreditni rejting

Zdravko Marić

Zdravko Marić

Foto: HTV / HRT

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da su glavni okidači inflacije egzogeni, odnosno rezultat rasta cijena sirovina i goriva na svjetskim tržištima te prekida u globalnim opskrbnim lancima zbog pandemije.


DZS je objavio da je inflacija potrošačkih cijena u listopadu porasla 3,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je najviša stopa rasta od veljače 2013. godine. U odnosu na rujan potrošačke cijene u prosjeku su više za jedan posto.

Ističući da Hrvati imaju iskustvo s inflacijom iz prošlih vremena, pa zato treba biti vrlo oprezan u komunikaciji, Marić je nakon sjednice užeg kabineta Vlade napomenuo da povećanje cijena, zbog strukture potrošačke košarice, kod građana s nižim dohotkom ima veći utjecaj nego kod onih s višim dohotkom. Naime, kako je pojasnio, u strukturi košarice onih s nižim dohotkom više sudjeluju prehrana, komunalije i energija nego kod onih s višim dohotkom.

No, Hrvatska je, dodao je, ispod europskog prosjeka po stopama inflacije te podsjetio na vladinu projekciju prema kojoj bi prosječna godišnja stopa inflacije za 2021. trebala iznositi 2,4 posto. “Djelomično umirujuće” po njemu su i poruke iz Bruxellesa po kojima bi se učinci inflacije trebali “ispuhati” tijekom 2022. i 2023. godine.

- Pratit ćemo i po potrebi reagirati, ali u ovom trenutku inflacija nije na razinama koje nisu održive, rekao je Marić i dodao da trenutne stope ne ugrožavaju mastriške kriterije za ulazak u eurozonu po pitanju stabilnosti cijena i željeni ulazak Hrvatske u tu zonu 2023. godine.

Ti kriteriji, naime, kažu da stopa inflacije ne smije biti veća od 1,5 postotnih poena prosječne stope inflacije za tri zemlje EU s najnižom inflacijom u godini koja prethodi preispitivanju stanja u zemlji članici kandidatkinji za europsku monetarnu uniju (EMU), pri čemu se stopa inflacije mjeri indeksom potrošačkih cijena.

Procjene agencije Fitch

Marić se osvrnuo i na objavu rejting-agencije Fitch koja je u petak podigla je u petak kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz ‘BBB-‘ na ‘BBB’, uz pozitivne izglede-

Kako u projekcijama EK, tako i u izvještaju Fitcha, negativni rizici su pobrojani - najvećim dijelom vezani uz COVID i procijepljenost, ali isto tako i neke druge elemente, rekao je ministar Marić.

- Uz rast cijena koja je aktualna tema posljednjih mjeseci, izvoznike, poduzetnike i poslodavca zabrinjava činjenica da su ove pandemijske okolnosti dovele do usporavanja i prekida u lancima opskrbe. Nije samo problem što su porasle cijene sirovina, već nekih sirovina i nema. Treba iskoristiti takvu situaciju pa vidjeti gdje mi možemo imati benefite, okrenuti se svome susjedstvu u smislu proizvodnje i stvaranja dodane vrijednosti i ispunjavanja samodostatnosti.

- Što se tiče rejtinga agencije Fitch sve nas je obradovala ta objava. To je treći put u našem mandatu da Fitch diže kreditni rejting. Ono što nas može dodatno radovati, uz porast rejtinga, sami izgledi kreditnog rejtinga su stavljeni na pozitivne što je nagovještaj daljnjih koraka po pitanju rejtinga. Naravno ništa se neće dogoditi samo od sebe. Ali kad čitamo izvješće, s jedne strane gospodarski rast iznad očekivanja, javne financije koje su pokazale da su u funkciji očuvanja radnih mjesta i zdravlja, ali da su dovoljno odgovorne da će već ove godine krenuti ponovna putanja smanjivanja udjela javnog duga u BDP-a. Tu je naravno i perspektiva koja se tiče EU fondova, posebno Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Te ono što rejting agencije jako prepoznaju - to je naš put prema eurozoni, rekao je Marić.

- Znate da rejting agencije analiziraju i političke kriterije, politička stabilnost, što nas dodatno stimulira da idemo u smjeru strukturnih reformi gdje apostrofiraju da je razdoblje ispred nas razdoblje bez izbornih ciklusa, što je jedna od dobrih vijesti da se određene reforme stave u funkciju. Mi smo zadovoljni činjenicom da je rejting poboljšan. Ostaje jedino još kod Moody'sa popraviti kreditni rejting, on je još jednu stepenicu ispod eurozone.

- U pravilu rejting je najjača korelacija vezana u cijenu duga tj. kapitala. Podsjetit ću da se danas desetogodišnje državne obveznice trguju na razinama od oko 1%. Mi još uvijek u javnom dugu imamo pojedine obveznice koje imaju kamate preko 6%. Razlika je evidentna. Ta se razlika može vidjeti u državnom proračunu koji je u posljednje četiri i pol godine smanjio troškove kamata za oko 4,5 milijarde kuna. I poduzetnici mogu svjedočiti o kamatnim stopama koje plaćaju, rekao je Marić.

- Treba voditi brigu o kretanju kamatnih stopa u razdoblju ispred nas. Najave postoje da bi određene referentne kamatne stope trebale ići gore. Na ovo razdoblje niskih kamatnih stopa najviše utječe odnos ponude i potražnje novca. S obzirom na to da je značajno povećana ponuda, razumljivo je da su te kamatne stope niske. Ono na što možemo utjecati je premija rizika. Vidimo da Hrvatska još ima prostora da kroz smanjivanje premije rizika dijelom ili u potpunosti kompenzira, vidjet ćemo ovisno o dinamici kretanja referentnih kamatnih stopa koje je ispred nas, rekao je Marić dodajući da su dobili potvrdu onoga što rade, ali i poticaj da nastave istim smjerom.

Hrvatski suverenisti nisu prikupili dovoljno potpisa za referendum o euru. Marić je rekao da svatko ima pravo na iskazivanje svog mišljenja.

- Svi skupa trebamo poštivati osnovno načelo - informiranosti zaštite potrošača. Glas o dobrim i lošim stranama oko uvođenja treba doprijeti do svakoga građanina. Imamo jako puno tehničko-operativnog posla, sama problematika kovanja novca, treba povući kune i lipe, treba ih uskladištiti, treba napraviti sustav predopskrbe, rekao je Marić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!