22:26 / 15.11.2021.

Autor: Otvoreno/HRT/V.G.

Aladrović: Mi smo treća ekonomija po stopi rasta u EU; Bago: Prijete nam dvije inflacije

Otvoreno o hrvatskom gospodarstvu u pandemiji

Otvoreno o hrvatskom gospodarstvu u pandemiji

Foto: Otvoreno / HRT

Kako će Hrvatska iskoristiti novi bolji kreditni rejting?  Hoće li hrvatsko gospodarstvo uspjeti ostvariti rast od osam do devet posto u ovoj pandemijskoj godini? Diljem Europe uvode se nova ograničenja i djelomična zatvaranja gospodarstva zbog koronavirusa, prijeti li taj scenarij i Hrvatskoj? Gosti emisije Otvoreno bili su: Josip Aladrović, Mladen Novosel, Damir Zorić i Darinko Bago.

- Protekli tjedan smo dobili dvije pozitivne vijesti, koje smo i očekivali. Jedna se odnosi na makroekonomske procjene od strane EK koja je revidirala svoje ranije procjene o rastu BDP-a u RH. Ranija procjena od 5,4% je korigirana na 8,1%. Dakle, vrlo snažan signal od strane EK na koji način Europa promatra oporavak gospodarstva. S druge strane, kreditni rejting agencije Fitch u kojem smo došli na najvišu razinu kreditnog rejtinga od 1997. To je prije svega dobar pokazatelj na koji međunarodna javnost vidi stanje i ekonomsku perspektivu Hrvatske, rekao je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, demografije i socijalne politike, gostujući u emisiji "Otvoreno".

Aladrović je rekao da su brojke pozitivnije nego što su bile u ranijoj fazi zbog dobre turističke sezone, zbog kvalitetne borbe s pandemijom iz ekonomske perspektive, zbog očuvanja radnih mjesta te zbog pristupa eurozoni odgovornim javnim financijama.

- Naše procjene o kretanju BDP-a za ovu godinu su otprilike 9%. HNB je tu negdje. Svi se nalazimo u nekakvom omjeru između 8 i 9%, a prema podacima EK koje je iznijela za ostale države, mi smo otprilike treća ekonomija u EU po stopi rasta. Ispred nas su samo Irska i Malta. Očekujemo da ćemo u apsolutnim iznosima BDP-a dostići 2019. krajem ove godine, što niti najoptimističniji prognostičari nisu očekivali, rekao je Aladrović.

Gospodarski standard mora se pretočiti u veće plaće

Mladen Novosel
, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, rekao je da je kreditni rejting važan za državu, no istaknuo je da se gospodarski standard mora pretočiti u veće plaće hrvatskih građana.

- Tijekom ove godine nismo mogli doći do neke znatnije razine povećanja plaća. Ono što je bilo moguće je u dijelu neoporezivog tj. nagrada koje su poslodavci mogli isplaćivati radnicima. Mi smo sada u široj fazi kako da kroz kolektivno pregovaranje za narednu godinu ove dobre gospodarske pokazatelje pretočimo u veće plaće. Bilo bi loše da težimo tome da imamo stabilnu državu, a imamo niski standard građana. To moram slijediti jedno drugo, poručio je.

Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, rekao je kako se radi o dobroj i pomalo iznenađujućoj vijesti koja pokazuje kako "mi sebe manje cijenimo od onoga kako nas ljudi izvan Hrvatske procjenjuju".

- Kao da imamo manjak samosvijesti o sebi samima, pa su naše interne priče puno više pesimistične. Mislim da je ovo odličan pokazatelj koji nam može puno pomoći. Svi rizici za koje Hrvatska plaća veću kamatu nego stabilne zemlje će sada otpadati. Sada će se država moći jeftinije zadužiti, manje će plaćati premije rizika, moći će reprogramirati neke dugove, ali ovo je poruka i investitorima. Kada budu razmišljali gdje uložiti novac, kada vide ovakav kreditni rejting, onda je sasvim sigurno da će se lakše odlučiti za investiciju u Hrvatskoj, rekao je Zorić dodajući da bez investicija nema oporavka niti rasta.

Na vratima potencijalno dvije vrste inflacije

Darinko Bago
, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, je rekao da smo ovoj viješću kupili barem šest mjeseci.

- Kad pogledamo kako stvari stoje, brojke nisu toliko atraktivne, ali važno je da smo svjesni toga i da to pokušamo popraviti. Imamo rast izvoza od 26%, kad isključimo energiju, onda je to 20% jer je cijena energenata jako porasla. Kad pogledamo industrijsku proizvodnju, ona ima rast od 17% Istovremeno, naš izvoz za isti obim je porastao 26%, a uvoz je porastao 11%. To govori da potencijalno imamo na vratima dvije vrste inflacije. Jedna je naša, relativno niska i to nitko ne smatra problemom. EU, kad je došla kriza, je prije svega zbog Francuske i Italije izašla s velikom količinom novca. Sad taj helikopterski novac izaziva inflaciju i na drugoj strani, na potraživanju, ne samo ponudi, rekao je Bago.

Istaknuo je kako ta uvezena inflacija, koja bi se mogla dogoditi sljedeće godine, predstavlja opasnost.

- Tržište zapadnih zemalja kad su prekinuti dobavni lanci ostali su bez poluproizvoda koje su trebali uključiti u svoje proizvode iz Dalekog istoka i panično su počeli tražiti proizvođače u susjedstvu. Oni su iz Hrvatske isisali našu proizvodnju i to je za efekt imalo povećanu cijenu, pojasnio je Bago.

Aladrović je rekao da smo u ovom trenutku u izvoznoj komponentni u povoljnijoj poziciji nego što smo bilo u prethodnom vremenu. To se, kazao je, referira na tržište rada. 

- U proteklih 10-ak godina u prerađivačkoj industriji smo imali pad između 4000 i 5000 zaposlenih svake godine, a u ovoj godini imamo rast od 4500 zaposlenika u prerađivačkoj industriji. Svi ti mikropomaci su utjecali na pozitivne trendove iz perspektive ekonomije. 

Percepcija inflacije značajno viša od stvarne inflacije

Što se tiče inflacije kao makroekonomskog podatka Hrvatska je na 3,5%, dok je prosjek EU-a 3,6%. Međutim, ta percepcija o inflaciji u Hrvatskoj je značajno viša.

- Bitno je da plaće rastu više od povećanja cijena. Tu imamo gotovo dvostruko viši rast, rekao je Aladrović.

Novosel je rekao da je pozitivno što je Vlada odlučila da minimalna plaća poraste za 10%.

- Samo je problem u tome što prosječna plaća u odnosu na našu kupovnu moć i troškove života još uvijek ne zadovoljava i tu moramo govoriti o povećanju za sve radnike minimalno 3,3. Naš cilj bi trebao biti da onoliko koliko raste minimalna plaća, nominalno rastu i ostale plaće. Nažalost, to je vrlo teško postići, rekao je Novosel.

Nužne reforme

Zorić je rekao kako vjeruje da će se problem inflacije savladati.

- Mi volimo postupati kad imamo domaću zadaću. Država je krenula u proces uvođenja eura i do sredine godine će se posložiti sve što treba da bi do toga došla i mislim da će se tu u monetarnoj i ekonomskoj politici voditi računa o tome da se ne rade greške koje bi mogle generirati daljnji rast inflacije, dapače bit će obrnuto, rekao je.

Međutim, Zorić je rekao kako se boji da problemi mogu narasti ako drugi dio posla na obavimo.

- Sve su ovo dobre poruke i pretpostavke, ali ako Hrvatska ne provede ključne reforme - reformu zdravstva koja može spržiti sve te pozitivne efekte, pravosudni sustav..., onda ćemo stalno biti pas koji trči za svojim repom. S jedne strane imate dobru perspektivu, ali nikako da je stignete jer trčite u začaranom krugu jer imate nekontroliranu potrošnju i neefikasne dijelove sustava, rekao je Zorić.

Bago je rekao kako do konca godine nećemo imati problema s rastom BDP-a. 

- Čak i ako postoji opasnost inflacije ona se neće manifestirati do konca 2021. Čak i Fitch spominje nekoliko malih ogradica, jedna od njih je korupcija. Drugi kriteriji su manje izraženi. Oni ne očekuju uopće investicije izvana. Dolazimo na situaciju da moramo iskoristiti povoljnu klimu prije nego nas eventualno nešto zahvati, morali bi raditi na promjenama sustava. Ne možemo funkcionirati na način da se godinama ništa ne događa i da će se sve riješiti samo od sebe, rekao je Bago.

Aladrović je rekao kako reforme hoće i moraju biti provedene do kraja 2025.

Novosel je pak poručio kako moramo učiniti sve da zadržimo domaće radnike te vratimo one koji su otišli iz Hrvatske da bi ostvarili gospodarski rast.

Nedostatak radne snage

Zorić je rekao kako procedure treba pojednostaviti tako da poslodavci mogu doći do radne snage svaki put kada na domaćem tržištu nema radnika.

- Dosta ljudi se i vratilo. To ni izbliza nije onoliko koliko bi trebali. Broj strane radne snage u Hrvatskoj u idućim godinama će samo rasti, to je prirodno uvjetovan proces stanjem stvari u RH. Još je dosta papirologije, rekao je Zorić.

Bago je rekao da Hrvatska kao mala država mora računati na strane radnike.

- Moramo biti svjesni činjenice da će razvijene zemlje EU-a pojačati privlačenje radnika iz srednjoistočne Europe. Hrvatska je interesantna država po tome, naši radnici su poznati po tome da se lako i brzo aklimatiziraju u razne sredine, rekao je Bago.

Zorić je poručio kako bi bilo važno da rastu NETO plaće i da država "digne rampu" s drugih davanja.

- Država treba poduzimati sve da radna snaga, posebno obrazovana, ostane u RH, rekao je.

COVID potvrde

Aladrović je rekao da će velika većina svih zaposlenika u državnom i javnom sektoru sutra biti na svom radnom mjestu. Naglasio je kako se oni, koji se ne žele cijepiti, mogu testirati.

- Ne vidimo niti jedan racionalan razlog da se jedna od te dvije metode ne upotrijebi da se obavlja posao. Kretanje epidemije ni u proteklom razdoblju nam nije davalo puno vremena za donošenje odluka. Možemo reći da smo na ekonomski način donosili kvalitetne odluke. Siguran sam da smo to donosili i na epidemiološki način, rekao je.

Novosel je rekao kako sindikati za sve svoje članove planiraju osigurati besplatnu  pravnu pomoć ako im bude ugroženo radno pravo.

- Ovakvo uvođenje COVID potvrda preko noći u sustav prije svega za cilj ima dodatni pritisak da se ljudi više cijepe, a imat će daleko manji epidemiološki učinak, rekao je Novosel i naglasio kako u odluci postoji niz apsurda.

- Ova situacija je dovela do podjele ne samo naših članova već i građana. To se moralo izbjeći. Način na koji se sve te mjere provode, definitivno će umanjiti povjerenje građana da sve ovo što Vlada radi može uspjeti, rekao je Novosel.

Zorić je rekao kako je primjena COVID potvrda teško provediva u realnom sektoru.

- Ovim tempom cijepljenja i testiranja vi ne možete testirati po 250.000 ljudi dnevno. Naš zdravstveni sustav nema tu logistiku. Ne kažem da ne treba nastojati da se dođe do sigurnosti, ali to je vrlo teško provedivo i poslodavac će između radnog procesa i papirologije uvijek tražiti način kako da se zaštiti, a da posao ide naprijed, rekao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!