13:27 / 04.05.2022.

Autor: T.D./HRT/Hina

Marić: Strukturne reforme preduvjet za smanjivanje zdravstvenog i mirovinskog doprinosa

Zdravko Marić

Zdravko Marić

Foto: Luka Stanzl / Pixsell

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da načelno uzimaju u obzir prijedloge poslodavaca o daljnjem rasterećenju rada, no o tome će trebati dodatno razgovarati i provesti analize, a za smanjivanje doprinosa bit će potrebne i strukturne reforme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu.


Odgovarajući na upit novinara o prijedlogu HUP-a da se dodatno rastereti trošak rada, Marić je kazao da načelno taj prijedlog uzimaju u obzir. 

- Međutim, svi detalji i specifičnosti, i kada bi nešto trebalo stupiti na snagu, o tome ćemo morati još dodatno razgovarati i analizirati, naveo je.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u utorak je poručila da je, s ciljem privlačenja i zadržavanja kvalitetne radne snage, potrebno veće rasterećenje ukupnog troška rada kako bi poslodavci radnicima mogli isplaćivati veće plaće. Pritom su izneseni kratkoročni prijedlozi za povećanje neto plaća, koje bi trebalo provesti relativno brzo.

U poreznom dijelu HUP predlaže povećanje osobnog neoporezivog odbitka na 5.000 kuna, zatim smanjivanje niže porezne stope na dohodak za pet postotnih bodova, s 20 na 15 posto, a uz zadržavanje one više na 30 posto, no uz povećanje praga za njezinu primjenu, s trenutnih 30 na 50 tisuća kuna.

Kada je riječ o doprinosima, HUP se zauzima za smanjivanje doprinosa za prvi mirovinski stup za dva postotna boda, s 15 na 13 posto, smanjivanje stope doprinosa za zdravstvo za 1,5 postotnih bodova, s 16,5 na 15 posto, a predlaže i limitiranje najvišeg iznosa uplata i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće.

Iz Udruge poslodavaca među ostalim predlažu i daljnje povećanje neoporezivih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti radnicima, pogotovo s obzirom na to da pritom država nema dodatnih izdataka, dok se poslodavcima otvara dodatni prostor za kompenzaciju radnicima.

Tako među ostalim predlažu povećanje neoporezivog iznosa za prigodne nagrade s tri na šest tisuća kuna, nagrade za radne rezultate s pet na 12 tisuća kuna, uvođenje neoporezive naknade troškova za rad od kuće, povećanje maksimalnog neoporezivog iznosa otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s osam na 15 tisuća kuna, a tu je i prijedlog za povećanje iznosa naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, s dvije na tri kune po kilometru.

Marić je u srijedu istaknuo da u ovom trenutku dvije trećine poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak, budući da su u prethodnim krugovima porezne reforme poduzeta rasterećenja, a podignut je i osnovni osobni odbitak. Kako navodi, moglo bi se dalje diskutirati o načelu oportuniteta odnosno ravnomjernosti oporezivanja.

Podsjetio je i na ostale porezne izmjene, među ostalim i rasterećenje mladih od poreza na dohodak, pa će tako ove godine biti za 146 tisuća mladih isplaćeno ukupno 640 milijuna kuna na ime povrata poreza. Ustvrdio je da je Vlada na porezu na dohodak jako puno radila, podsjetivši da je proširen i krug neoporezivih primitaka radnika.

- Da bi se dalje rasteretilo rast od oporezivanja, a ja sam uvijek za to, mislim da treba posebnu pozornost voditi i prema doprinosima za zdravstveno i mirovinsko. Poslodavcu je to trošak, i bilo gdje da ga rasteretite, on će to pozitivno prepoznati i pretočiti u rast neto plaća, naveo je ministar.

No poručio je i da s obzirom na situaciju u zdravstvenom i mirovinskom sektoru, treba napraviti određene iskorake kako bi se stvorili preduvjeti za dodatno porezno rasterećenje plaća.

Podsjetio je da je Vlada već ukinula dva doprinosa - za nezaposlene i za ozljedu na radu te smanjila izdvajanje za zdravstveno osiguranje, od čega je jedan dio, između 900 milijuna i milijardu kuna, išao prema poduzetnicima.

- Za dodatno rasterećenje rada bit će potrebne strukturne reforme upravo u ta dva segmenta da se rastereti pritisak na doprinose, kazao je Marić.

Resori financija i gospodarstva zajednički rade na osiguranju energenata

Marić je izjavio i da resori financija i gospodarstva već neko vrijeme zajednički rade kako bi se osigurala sigurna opskrba svim energentima - nafte, plina, struje itd.

- To je ono što radimo sve ovo vrijeme. Naravno da smo, s jedne strane, svi smo pod utjecajem porasta cijena, ali u isto vrijeme naša zadaća i obveza je osigurati adekvatnu i kvalitetnu opskrbu. Način koji gledamo i s pojedinim glavnim igračima na samom tržištu, poduprt od strane državnog proračun odnosno u smislu kreditnih institucija, siguran sam da će uroditi plodom idućih dana, rekao je ministar financija odgovarajući na novinarski upit o najavi da će se Vlada pobrinuti za punjenje skladišta plina Okoli, za što se trošak, po riječima novinara, procjenjuje na milijarde kuna.  

Napominjući kako treba biti spreman na sve moguće okolnosti i bilo kakve dodatne promjene i pogoršanja okolnosti kakvima se svjedoči posljednjih tjedana i mjeseci, Marić je rekao kako će model na kojem se radi sigurno imati određene reperkusije na državni proračun s obzirom na cijene energenata, pri čemu je istaknuo plin i njegovu višu nabavnu cijenu.

- Tu postoji određeni gubitak i naravno da nam nije u interesu da HEP i ostali pretrpe takve vrste gubitaka te da kao kompanije imaju određene probleme. Tu je naša uloga i zadaća i to ćemo sve na određeni načinu sve uzeti u obzir, rekao je Marić, ne želeći ulaziti u detalje već tek najavljujući da će model biti predstavljen kada bude finaliziran.

Brodosplit ozbiljna tema

Odgovarajući na upit novinara o situaciji u splitskom škveru, Marić je ocijenio da je to tema koju ozbiljno shvaćaju.

- Neki dan sam vrlo jasno i nedvosmisleno rekao da ni na jednu takvu vrstu situacije nikad nismo okretali leđa pa tako ni sada. Međutim da bi se nešto realiziralo, moraju biti ispunjeni i određeni uvjeti, rekao je Marić odgovarajući na pitanje gleda li na Brodosplit kao na žrtvu sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i treba li ga zbog toga spašavati.

U jednom trenutku se, kako je rekao, stvorio fokus da se sve isključivo rješava kreditom HBOR-a, uz državno jamstvo. Ponovio je kako je državno jamstvo novac poreznih obveznika te da kao i kod bilo kojeg državnog jamstva i bilo kojeg državnog instrumenta "treba uzeti u obzir sve okolnosti i pripreme i odobravanja, ali i onog što slijedi nakon toga".

- Ulaziti sada u problematiku jesu li sankcije jedini i isključivi razlog za situaciju u samom škveru i brodogradilištu, ne bih ponavljao riječi koje sam prije rekao, kazao je Marić napominjući kako je apostrofirao dva broda od kojih je jedan u konačnici i izgrađen, a drugi gotovo izgrađen.

- Neka stručne službe HBOR-a, kao i kod svakog kredita, rade s potencijalnim klijentom tako da dobiju sve važne informacije, na koji način su ti novci potrebni i kako će se s njima raspolagati, kako bismo dobili određeno jamstvo i garanciju da će poslovni model i dalje biti održiv, rekao je.

Brodosplit je ovih dana podnio zahtjev za predstečaj, jer mu je blokirano 60 milijuna eura za financiranje gradnje dva broda sredstvima VTB Europe, banke u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Frankfurtu.

Marić ističe da predstečaj, u smislu režima državnih potpora i odobravanja bilo kakvih državnih jamstava, kredita i slično, predstavlja dodatni moment koji situaciju čini još složenijom.

No dodao je da se to sve uzima u obzir te naglasio kako je vrlo složena sama struktura i način funkcioniranja samog brodogradilišta.

- Neće se sve riješiti isključivo tako da netko da novac i da mislimo kako su time svi problemi riješeni, poručio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!