07:00 / 04.05.2022.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Dnevnik/HRT

HUP predlaže rasterećenje ukupnog troška rada

Damir Zorić, direktor HUP-a

Damir Zorić, direktor HUP-a

Foto: Slavko Midzor / Pixsell

Hrvatska udruga poslodavaca predlaže poreznu reformu čiji je naglasak na rasterećenju ukupnog troška rada. Tražit će, među ostalim, da se osobni odbitak s četiri poveća na pet tisuća kuna i smanje doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kako bi u vremenu rastuće inflacije, narasle neto plaće. Budući da bi to značilo i manje prihode državnog proračuna, zauzimaju se za reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava. 

Dobrog zaposlenika danas je u Hrvatskoj teško zadržati, a još teže dobro ga platiti, tvrde poslodavci. Jer velik dio bruto plaće odlazi na poreze i doprinose.

- Porezni klin koji je sada na razini od 42% kada gledamo plaće kvalificiranih ljudi, bi trebalo smanjiti na barem 37% što je onda konkurentno u odnosu na druge tranzicijske zemlje članice EU - objašnjava Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ove ICT udruge.

Da bi se rasteretile plaće potrebno je, predlažu poslodavci, povećati osobni odbitak, smanjiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno, povećati prag za oporezivanje dohotka po najvišim stopama. Prema njihovu izračunu, plaće bi uz takve izmjene mogle porasti za 300 kuna, a one najviše za više od tisuću kuna.

- Neto plaće u Hrvatskoj moraju biti više, jer rad u Hrvatskoj je skup, preopterećen i to ima čitav niz posljedica na zapošljavanje, privlačenje talenata, na privlačenje visokoprofesionalne radne snage, koja negdje drugdje traži mjesto pod suncem, nažalost izvan Hrvatske - upozorava Damir Zorić, direktor HUP-a.

Ključ rasterećenja su manji doprinosi. Zato predlažu da se doprinos za prvi mirovinski stup smanji za dva postotna boda, a doprinos za zdravstvo za bod i pol. Manji prihodi nadomjestili bi se reformama.

- Dugoročno smatramo da treba provesti cjelovitu reformu tih sustava, napraviti ih učinkovitima, jer znamo svi skupa da je puno potrošnje u tim sustavima neopravdano, da se tu dešavaju stvari koje se ne bi trebale dešavati, kad bi se to posložilo, onda ne bi trebalo ni na toj razini opterećivati rad - smatra Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.

No manji doprinosi za prvi mirovinski stup, ističu, ne bi rezultirali manjim mirovinama.

- Ono što danas odvajamo u prvi stup ide u tekuću potrošnju. Dakle 100 kuna koje investiramo uz 3, 4 ili 5% prinosa na 30 godina, vjerojatno, i moji su, daje mi veću vjerojatnost da ću imati bolju mirovinu nego 100 kuna koje danas odvajam dominantno u 1. mirovinski stup, kojeg danas neki političar troši , naglašava Andrej Grubišić, analitičar, Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Uz to, trebalo bi reformirati i obrazovni sustav i radno zakonodavstvo. Sve kako bi se u budućnosti osiguralo dovoljno radne snage, koja će zarađivati i puniti mirovinski i zdravstveni fond. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!