Ševrović: Luka Rijeka i nizinska pruga ključni za razvoj teretnog prometa

O ulaganjima u infrastrukturu transporta i logistike u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

Razvoj Luke Rijeka mora pratiti i modernizacija nizinske željezničke pruge

Na konferenciji "Budućnost transporta i logistike" u Zagrebu istaknuta je važnost lučke infrastrukture za razvoj transporta. Riječka luka zahvaljujući ulaganjima postaje vodeće središte sjevernog Jadrana, a do 2026. očekuje se 6,5 milijuna tona novog tereta. Završetkom kontejnerskog terminala na Krku luka će imati kapacitet preko 5 milijuna TEU, čime će ući u top deset europskih kontejnerskih luka.

Gost središnjeg Dnevnika HTV-a izv. prof. dr. sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu rekao je koliko je važno da ulaganja u Luku Rijeka prati i infrastruktura nizinske pruge.

- Mislim da se Hrvatska tu dobro pozicionira s razvojem Luke Rijeka i regionalno, ali rekao bih i na svjetskoj razini. I naravno, sav taj teret koji dolazi u tu luku treba i prevesti do konačnih odredišta. Tu nam je bitno da uz postojeću cestu imamo i razvoj željezničke infrastrukture, što ide u smjeru razvoja nizinske pruge koja bi trebala biti alternativa postojeće pruge, kazao je Ševrović.

Ulaganja u autoceste oplemenila gospodarstvo, ali donose i negativne strane

Nakon što je Hrvatska desetljećima puno ulagala u autoceste, Ševrović smatra da smo time oplemenili gospodarske pokazatelje.

- No tu se mora uzeti u obzir da svako ulaganje u određenu infrastrukturu neminovno dovodi promet na toj infrastrukturi. I sad ako vi govorite da su autoceste razvijale određene krajeve u Hrvatskoj, neminovno jesu nekakva odredišta, ali isto tako su i donijele negativne aspekte. To je da jako puno turista, korisnika cesta, dolazi automobilom i onda imamo problem u manjim gradovima primjerice s parkiranjem. Opet, s druge strane, taj put kroz Hrvatsku se bitno skraćuje, rekao je Ševrović.

Dodaje i da se ne troši novac na nekim mjestima gdje se možda prije trošio.

- Pričam tu o starim cestama gdje su živjela cijela gospodarstva uz te ceste. Tako da uvijek je to i plus i minus. Ali, naravno, nema alternative razvoju, istaknuo je Ševrović.

Digitalizacija i zelena tranzicija mijenjaju prometne navike

Upitan kakvu bi ulogu za transportne pravce mogle igrati zelena tranzicija i digitalizacija, Ševrović je odgovorio kako se cijeli sustav mobilnosti u svijetu, pogotovo nakon koronakrize, dosta mijenja.

- Dosta toga ide na online trgovine. Način na koji mi radimo, način na koji svakodnevno idemo na posao se promijenio. Jednostavno, ta digitalna promjena uvodi to da mijenjamo svoje navike. I to se neminovno odražava na promet, objasnio je Ševrović.

Dodao je kako to na fakultetu izučavaju i nastoje se prilagoditi.

- Prometni sustav je malo trom, pogotovo ako ulažete jako puno u infrastrukturu. Teško je danas uložiti milijarde u nekakvu cestu, a onda se sutra tokovi promijene i ta cesta više nije toliko funkcionalna. Definitivno to treba pratiti i budućnost je u uslugama koje se mogu brzo prilagođavati promjenama u prometnim procesima, naglasio je Ševrović.

Električna vozila rastu, ali alternativa fosilnim gorivima i dalje je potrebna

Trend je da ima sve više električnih vozila. Ševrović misli da će se nastaviti s rastom tog tipa vozila, ali i dodaje da smatra da će biti i drugih alternativnih goriva.

- Električna vozila u nekim debatama jesu i nisu budućnost. Postoje i neke druge tehnologije koje će se možda pokazati kvalitetnije. No to dosta ovisi o samoj autoindustriji koja gura tu priču. Čak ni znanstvena zajednica ne zna točno sve što se događa i koje su neke nove stvari na vidiku, rekao je Ševrović.

Drži kako alternativa mora postojati.

- Fosilna goriva kao takva sigurno će u nekakvo dogledno vrijeme, nije to možda onako optimistično koliko se mislilo, kroz 10 godina, ali kroz nekakvih 30 godina će se bitno manje koristiti nego što se koriste danas, rekao je Ševrović.

Za rast gospodarstva ključni masovni prijevoz i prebacivanje tereta na željeznicu

Ševrović je dao i svoje mišljenje kada se pogleda cijeli promet koja ulaganja vidi ključnima kako bismo mogli ostvariti neki daljnji prosperitet.

- Ako govorimo o rastu gospodarstva, mislim da su u Hrvatskoj ključno potrebni sustavi masovnog prijevoza. Tu govorimo prije svega o nekakvim prigradskim sustavima kad govorimo o sustavu prijevoza putnika, a kad govorimo o teretnom prometu, onda moramo jednostavno imati bolju alternativu. A ne da nam se sav teret ili većina tereta prevozi kamionima, nego moramo dio toga prebaciti na željeznicu, istaknuo je Ševrović.

Smatra da se mora ići na okrupnjivanje prijevoza pa da to u konačnici bude efikasnije i jeftinije za same korisnike.

- No Hrvatska ima svoje izazove - od male gustoće naseljenosti do otoka, razvedenosti obale i sve te neke stvari gdje je teško neke stvari rješavati željeznicom. Tako da će cesta, nažalost, još uvijek biti prioritet ako govorimo o Hrvatskoj. A u europskim integracijama željeznica je dosta bitna, zaključio je Ševrović.