Međunarodni skup o hrani: Prehrambeni otpad izuzetno vrijedna sirovina

U organizaciji Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku održan je 4. Međunarodni stručni skup o hrani. Okupio je stotinjak znanstvenika, stručnjaka i studenata iz Hrvatske, BiH, Norveške, Poljske i Srbije. Čuli smo rasprave o kružnom gospodarstvu u proizvodnji i preradi hrane i mogućnostima iskorištavanja nusproizvoda prehrambene industrije.

- Mi tvrdimo da se otpad, pogotovo otpad iz prehrambene industrije koji nastaje tijekom procesa proizvodnje ne treba uopće promatrati kao otpad, već se treba promatrati na drugi način. Treba se promatrati kao izuzetno vrijedna sirovina bogata brojnim bioaktivnim i nutritivnim sastojacima koji mogu pridonijeti u razvoju nekh novih proizvoda. I mi doista slijedimo one ekološke trendove koji kažu smanji, ponovno upotrijebi, recikliraj, rekla je prof. dr. sc. Stela Jokić, s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.

Tako su nastali i ovi balzami, kreme, ulja. Za zdraviji način života bez obzira na to je li riječ o prehrani ili kozmetici.

U ovom se laboratoriju stvara dodana vrijednost. Jer ovi znanstvenici u otpadu vide priliku. I donose rješenja koja svakako mogu pomoći proizvođačima.

U svijetu se svake godine proizvedu stotine milijuna hektorlitara vina. Pri tom procesu nije zanemarivo koliko je ostataka. I svakako bi ih bilo dobro iskoristiti.  

- Kada vam nastane komina grožđa u procesu proizvodnje vina vi je morate prvo adekvatno osušiti. To je izuzetno važno. Nakon što je osušite, nakon toga slijedi separacija. Što to znači? To znači da vi i od te sjemenke grožđa u separatu razdvojite košticu grožđa i sjemenku grožđa. Vi znači iz jednog otpada već ste sad dobili dva proizvoda, pojasnila je Jokić.

Nakon toga, ovisno o mogućnostima, i više. Zato se iz dana u dan ovdje traže novi načini prerade, da bi se što manje bacalo. Ali i dodatno zaradilo. 

- Mi zapravo osim klasičnog hladnog prešanja možemo raditi i visokosofisticirane tehnike, kao što je ekstrakcija superkritičnim CO2 koja spada u sami vrh ekstrakcijskih tehnika. Isto tako dobivamo na taj način ulja koja su visokovrijedna. Dobivamo pri niskom temperaturama i na taj način još dodatno čuvamo te bioaktivne komponente, dobijemo još više kvalitetnije ulje u tom sustavu, istaknuo je doc. dr. sc. Krunoslav Aladić, s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.

Proizvodnja hrane podrazumijeva trošenje golemih prirodnih resursa, ali i emitiranje tvari u okoliš što, naposljetku, utječe na kvalitetu života. Pa je pitanje nusproizvoda postalo iznimno važno u znanstvenim istraživanjima.

- Postoje tzv. termokemijski procesi koji mogu iz tog ostatka još napraviti određenu toplinsku energiju pa se još dodatno iskoristiti. Finalni proizvod bi zapravo trebao biti pepeo koji se onda može zbrinjavati ili zakopavanjem na poljima, može se dodavati kao mineralno gnojivo ili nešto slično tome u tom smjeru, objasnio je Aladić.

- Prednost prehrambene industrije nad ostalim industrijama je u tome što ova ima relativno čiste i vrlo homogene otpadne tokove tako da oni osim što daju visok prinos zbog svoje čistoće mogu se izravno konvertirati u organska prirodna gnojiva. Na taj način se ta gnojiva vraćaju nazad na polja i iz njih se ponovno proizvodi proizvoda koji ponovno ide u industriju. To je jedan fenomenalan način cirkularne ekonomije, ustvrdio je dr. sc. Mario Panjičko s Centra održivih tehnologija u Zagrebu.

Poljoprivreda je najvažnija gospodarska grana u Osječko-baranjskoj županiji, pa ne začuđuje da su i izazovi u proizvodnji veći. Posebice jer se ondje obrađuje više od 200 tisuća hektara, proizvodi 35% mesa i 33% mlijeka.

- Najjednostavnije je na odlagalište, a to košta, to zagađuje okoliš. Nešto bolja varijanta je hranidba stoke, proizvodnja gnojiva, kompostiranje itd. A ono puno, puno značajnije, je ono čime se mi bavimo - znači primjena suvremenih tehnika i tehnologija, izoliranja pojedinih aktivnih komponenti, obrade nusproizvoda kako bi se mogli koristiti kao korisna i vrijedna sirovina u proizvodnji novih prehrambenih proizvoda, ali i u farmaceutskoj, kozmetičkoj industriji i drugim granama industrije, rekao je prof. dr. sc. Drago Šubarić, prorektor za strategiju razvoja i financije Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Güttler: Svaka ušteda ima utjecaj na stabilnost klimatskog sustava

- Način na koji obrađujemo tlo, način na koji hranu dostavljamo našin građanima, način na koji proizvodimo višak te hrane i otpad hrane dovoljno govori o emisiji stakleničkih plinova. Svaka ušteda, 10%, 15% ovdje ima i te kako utjecaja na stabilnost klimatskog sustava, naglasio je glavni ravnatelj DHMZ-a dr. sc. Ivan Güttler.

Iznimno važno jer već sada mnogobrojni scenariji upućuju na to što će se dogoditi kada poraste temperatura, a obradive se površine smanje. Pitanje je hoće li tehnologija sve to uspjeti nadomjestiti. Zato treba što prije reagirati, upozoravaju stručnjaci, jer dosadašnji je model proizvodnje hrane dugoročno neodrživ.