Šćulac: Energetska tranzicija nije moguća bez modernizacije mreže

Nakon gotovo četiri godine HERA je donijela odluku o iznosima naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, čime se uklanja jedna od glavnih prepreka za razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Blokirani projekti, procjenjuje se, vrijedni su više od 3 milijarde eura. Investitori i udruge zadovoljni su jer bi ta odluka trebala dati novi zamah domaćim vjetroelektranama i solarnim elektranama.

Naknada koju će pojedini investitor ili građanin plaćati za priključenje svoje građevine ili elektrane, ovisno o tome priključuje li se na niski, srednji ili visoki napon, iznosit će od 9,5 do 193 eura po instaliranom kilovatu.

- Znači, nema dileme koliko će koštati priključenje, a to je vrlo važno svim nositeljima projekta. Druga bitna stvar je da je način izračuna isti i za kupce i za proizvođače, što do sada nije bio slučaj, te da je cijena naknade ista za cijelu Hrvatsku, naveo je predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Nikola Vištica.

Utvrđivanjem naknade za priključenje zadovoljne su i udruge i tvrtke koje se bave razvojem, upravljanjem te investiranjem u projekte obnovljivih izvora energije.  

- Došlo je konačno, iako su prošle četiri godine otkako je ona trebala biti donesena. Utjecat će na ozbiljnost projekata koji su spremni tu naknadu platiti i nastaviti s razvojem svojih projekata, a istodobno će dati jasne smjernice i obveze operatoru i regulatoru što trebaju raditi. Naime, ako se u određenom dijelu Hrvatske uoči veći broj projekata koji idu dalje, tamo se može usmjeriti fokus na stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, kazao je direktor Acciona Energija Aljoša Pleić.

"Optimizam uz oprez"

Ipak, uz optimizam tu je i oprez.

- Sigurno neće ići sve glatko pa će i dalje biti određenih poteškoća, no smatramo da je ovo veliki korak naprijed te da će svakako otključati dio investicija, naveo je predsjednik Uprave Professio Energia Mario Klarić.

- Voljela bih da sve teče glatko, ali to nisu projekti bez rizika i koji su jednostavni pa sigurno nema opuštanja, kazala je predsjednica Savjetodavnog odbora XEnergy Minea Skok.

Zbog blokade njihovih projekata investitori nisu imali previše ugodnih iskustava s HERA-om, no iz te agencije danas poručuju da na njih mogu računati - razvoj projekata neće se usporavati. 

- Ono što mi kao regulator možemo reći jest da neće biti nikakvih zastoja te da će sve ono što je naša obveza, biti odrađeno na vrijeme, poručio je Vištica.

U cijeloj priči postavlja se i pitanje fleksibilnih ugovora o priključenju.

Investitori smatraju da takvi ugovori mogu biti nužnost samo ondje gdje je veliko zagušenje u mreži i da onima koji plate naknadu za priključenje, fleksibilnost ne bi trebala iznositi više od pet posto.

Šćulac: Odluka o priključenju važan iskorak, ali prepreke ostaju

Potpredsjednica HGK Marija Šćulac ističe kako je dugoočekivana odluka HERA-e o naknadama za priključenje na elektroenergetsku mrežu važan iskorak koji bi mogao znatno unaprijediti investicijsku klimu u sektoru obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

- Zaista smo dugo čekali, ali i dočekali smo. To je ključna odluka i vjetar u leđa brojnim projektima obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Očekujemo da će upravo njezino donošenje otključati veliki investicijski ciklus, govorimo čak o više od 5 GW novih kapaciteta, kazala je.

Ipak, upozorava kako dio projekata i dalje ostaje u neizvjesnosti zbog ograničenih rokova i dugog trajanja administrativnih postupaka.

- Ono što je bitno napomenuti jest da dio projekata nije izvan rizika. Govorimo o gotovo 2 GW koji su pod pritiskom rokova jer prema Zakonu o tržištu električne energije od energetskog odobrenja do uporabne dozvole razdoblje može trajati najviše sedam godina, objašnjava.

- S obzirom na to da se na ovu odluku čekalo gotovo četiri godine, pitanje je hoće li svi projekti uspjeti pravodobno ishoditi potrebne dozvole i doći do faze proizvodnje, navela je.

Apostrofirala je kako je riječ o važnom koraku za sektor, ali i da će daljnji razvoj ovisiti o uklanjanju preostalih administrativnih i tehničkih prepreka.

- Donijeli smo važan korak, ali tu se ne smije stati. Ključno je i dalje uklanjati uska grla koja postoje u razvoju projekata obnovljivih izvora energije, poručila je.

"Modernizacija mreže nužna za energetsku tranziciju"

Šćulac ističe kako HERA-ina odluka o naknadama za priključenje na elektroenergetsku mrežu jednako tretira sve investitore, no u praksi razlike među njima proizlaze ponajprije iz njihove financijske snage i otpornosti na tržišne rizike.

- Projekti su jednaki i za velike i za male ulagače. Naknada se računa vrlo jednostavno - jedinična naknada puta snaga, kazala je.

Objašnjava kako su veliki, najčešće međunarodni investitori u prednosti jer raspolažu većim kapitalom.

- Veliki igrači imaju znatno veći kapital, bolji pristup financiranju i raznolikiji portfelj projekata, objašnjava.

Upozorava i da su se u proteklom razdoblju već događali slučajevi povlačenja pojedinih stranih investitora s hrvatskog tržišta.

- U protekle tri i pol godine imali smo situacije da su pojedini veći strani investitori napustili hrvatsko tržište jer nisu mogli izdržati dugotrajno čekanje, navodi.

Govoreći o elektroenergetskoj mreži, ističe kako je riječ o jednom od ključnih ograničenja za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije.

- Elektroenergetska mreža u Hrvatskoj, nažalost, prilično je i velikim dijelom i zastarjela. Traži ogromnu modernizaciju, ali traži i izgradnju novih dalekovoda. Za sve te zahvate, investicije, potrebna su velika sredstva i potrebno je vrijeme, objašnjava.

Zaključuje kako će uspješna energetska tranzicija ovisiti o pravodobnim ulaganjima u mrežu, pri čemu naglašava da je dio vremena već izgubljen u prijašnjim odgađanjima.