Ranija žetva pšenice: Cijene sve niže, ratari nezadovoljni

Nakon ječma, kraju se privodi i žetva ozime pšenice. Požnjet će se s oko 140 tisuća hektara. To je 30 tisuća hektara manje nego lani. Ipak, gledajući prinos, a riječ je o nekih 6 do 9 tona po hektaru, u konačnici će pšenice biti kao prošle godine - oko 850 tisuća tona. Cijena i dalje ostaje glavni razlog sukoba ratara i otkupljivača. 

Ovo bi po mnogo čemu trebala biti prekretnička godina za seljake. Poznato je da je ovo ranija žetva nego ikada u povijesti, kazao je novinar Hrvoje Šimunović.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, rekao je da su prinosi od žetve prosječni i dobri, ali što se tiče cijena, ona je "katastrofalno loša te apsolutno neprihvatljiva".

175 eura po toni, kažu poljoprivrednici na europskim burzama se to kreće i preko 200 eura. 

- Ona je negdje oko 230 eura, dio smo zajedničke poljoprivredne politike zajedničkog tržišta. Zašto je ona 60 eura niža u Hrvatskoj, to vjerojatno samo naši trgovci znaju, naglasio je.

Hoće li se cijena formirati prema poljoprivrednim burzama i kod nas, kao i u Europi? 

- Naša je želja da jednako kako njemački poljoprivrednik ima cijenu tako da ima i hrvatski. Ušli smo u zajedničku poljoprivrednu politiku, zajedničko tržište i apsolutno bi trebali uvjeti potpuno isti biti, istaknuo je Brlošić.

Klimatske promjene nisu zaobišle ni Hrvatsku. Žega u ožujku, mrazovi u travnju odrazili su se na poljoprivredu. 

- Kvaliteta nije najbolja, ali je daleko bolja nego što je to bila prošle godine. Očito i poljoprivrednici su malo vještiji u uzgoju te kulture, kazao je.

Strah poljoprivrednika od sve skupljih sjetvi u budućnosti 

Brlošić ističe da svake godine sjetva raste po dvadeset i više posto te da ne znaju gdje je tome kraj.

- S druge strane, naše cijene značajno padaju dolje. Recimo samo prije 20 godina smo imali cijenu pšenice 1,20 kuna. Ove godine imamo 1,20 kuna. Prije 20 godina kruh je bio 3 kune, danas je kruh 15 kuna kilogram. E onda sami izračunajte kako je nama primarnim proizvođačima pšenice. Jednostavno ovo će biti možda i zadnja godina, više se ne može opstati u ovoj proizvodnji, naglasio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Jedino zadovoljava kvaliteta zrna

Provjera kvalitete prinosa. Iako dobar, ratarima ostaje gorak okus rasta troškova goriva, sredstava za zaštitu, repromaterijala. Unatoč tim većim troškovima otkupna cijena pšenice ostala je ista kao lani. 

- Cijena nam je katastrofa opet. Nećemo ništa zaraditi, ne zaraditi, nego ćemo biti u minusu. S tom cijenom mi smo u minusu, otkrio je Ivica Knežić, Gašinci.

Da bi imali neku zaradu, traže minimum od 200 eura po toni. Traže i cijenu s europskih burzi koja je znatno viša od 200 eura.

- Mi kad bismo dobili tu europsku cijenu koja je na europskoj burzi, seljaci ne bi bili ogorčeni, bili bi zadovoljni, ne bi stvarali gubitke, kazao je Mirko Laslo, Satnica Đakovačka.

- Tko je taj koji je smislio cijenu prije 20 dana, sa 190 na 175 eura tonu, i izračunao da je to nama višak valjda? Ja ne znam što da kažem. Ja sam običan mali čovjek, ali čini mi se da nam se netko smije u brk, rekao je Ivica Backo, Potnjani.

Malo toga je smiješno u ovoj situaciji. Ozbiljna je postala i priroda. Žetva je obavljena ranije nego ikad do sada.

- Prije nekih 20-ak, 30-ak godina to je obično bilo početkom 7. mjeseca, pa se lagano počelo prelaziti sredina ili kraj treće dekade lipnja, sad smo došli neću reći na polovicu lipnja, ali tu negdje, pojasnio je dr. sc. Krešimir Dvojković, Poljoprivredni institut Osijek.

Jedino što zadovoljava u cijeloj priči kvaliteta je zrna.

Niska vlaga u žetvi koja je bila znatno ispod otkupne, mogla bi se iskoristiti za nadoknadu dijela gubitka ratarima zbog niskih cijena, smatra agronom.

- Kad god predaju robu koja je vlažnija od skladišne, njima naplaćuju sušenje. Međutim, ako im dovezeš robu koja je niže vlage, nitko ti ne doda novac do te skladišne vlage i tu bi se možda moglo naći prostora da se ipak seljacima na neki način još doda neki novac, kazao je prof. dr. sc. Bojan Stipešević, Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Osijek.

Pravilnik o otkupu, kaže, trebalo bi mijenjati mnogo češće, prilagođavati se na terenu, a ne patiti zbog brojeva koji su uneseni prije nekoliko godina kada je stanje bilo potpuno drukčije.