19:28 / 17.01.2022.

Autor: Dnevnik/HRT

Ćorić za Dnevnik HTV-a: Vjerujem da će se cijene naftnih derivata u idućim mjesecima stabilizirati

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić gostovao je u Dnevniku HTV-a

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić gostovao je u Dnevniku HTV-a

Foto: Dnevnik HTV-a / HRT

Porast cijena posljedica je rasta cijene energenata na svjetskim tržištim što utječe na proizvodni proces, a samim time i na cijene, poručio je u Dnevniku HTV-a ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te naglasio da nije riječ o dizanju cijena zbog ulaska u eurozonu. Komentirao je i novo poskupljenje goriva, rekavši da vjeruje kako će se cijene nafte, odnosno naftnih derivata, u idućim mjesecima stabilizirati na nižim razinama.

Inflacija je u prosincu bila 5,5 posto. Rasle su cijene hrane, bezalkoholnih pića, pogotovo prijevoza. Inflacija je neupitna, međutim, provlači li se pod krinkom inflacije i dizanje cijena ususret ulasku u eurozonu?

- Ne bih rekao. Prije svega ulazak u eurozonu je za godinu dana. To nigdje nije bio slučaj da se tako rano išlo s tim. Ovaj porast cijena je prije svega posljedica činjenice da su cijene energenata proteklih mjeseci na svjetskom tržištu znatno narasle. To se prelijeva u proizvodni proces i samim time se reflektira i na cijene.

5. rujna cijene se trebaju početi izražavati i u kunama i u eurima. Kakve kontrolne mehanizme ćete imati u periodu do tada?

- Kontrolni mehanizmi su prije svega transparentnost koja će biti postignuta dvostrukim izražavanjem cijena. 

No u razdoblju do tada - kako ćete vidjeti da cijene ne rastu i zbog eurozone?

- Ne možemo to vidjeti, ta logika jednostavno ne drži vodu. Na tržištu dobara i usluga postoji konkurencija. Ta konkurencija se upravo cjenovno bori za potrošače. Bilo kakvo neopravdano povećanje cijena bit će jednostavno od strane potencijalnih potrošača honorirano tako da se okrenu drugom proizvodu, odnosno alternativnom proizvodu. I to je to. Ne treba strahovati od takvih nedozvoljenih praksi. Ono što su pokazali posljednji ulasci u eurozonu čitavog niza zemalja - da je inflacijski učinak ulaska tih zemalja u eurozonu i preuzimanje eura kao valute znatno manji od jednog postotnog boda. 

O postupku ulaska u eurozonu Vijeće Europske unije treba donijeti i službenu odluku u lipnju ove godine. Što se tiče ispunjavanja kriterija, dosad smo se dosta koncentrirali na deficit i javni dug, međutim, jedan od kriterija je i stopa inflacije. Jesmo li u problemu?

- Inflacijski kriterij je već od samog početka jedan od kriterija iz Maastrichta, odnosno kriterija nominalne konvergencije. Nismo u problemu, budući da će se zapravo inflacijski kriteriji gledati na način da se zemlje koje značajno odstupaju od prosjeka izbace, vjerujemo, iz te računice. I u tom konkretnom slučaju RH će biti u okviru kriterija. Podsjetit ću da je i ovaj prosinački rezultat nešto niži od europskog prosjeka, a ukupna inflacija od 2,6 posto u 2021. godini također. 

Noćas se mijenjaju cijene goriva. Opet su najave da bi sutra mogle biti više na našim benzinskim postajama. Trebamo li se pribojavati sutrašnjeg dana i šoka s novim cijenama? Je li opcija ponovna odluka Vlade o zamrzavanju cijena goriva?

- Prije svega ne trebamo se pribojavati. Unošenje bilo kakve psihoze je besmisleno. Da, živimo u vremenu kada cijene na svjetskom tržištu, pogotovo nafte, osciliraju. Živimo u vremenu kada pojedine žarišne točke na svjetskoj energetskoj sceni proizvode relativno visoku razinu cijena. Međutim ne vjerujem, odnosno ne držim da treba od toga strahovati. Vjerujem da će se cijene nafte, odnosno naftnih derivata u idućim mjesecima stabilizirati na niže razine - rekao je, među ostalim.

Ono što nas zasigurno očekuje 1. travnja, to je poskupljenje cijena plina. Znamo da tu imamo zajamčenu cijenu za kućanstva. Međutim cijene plina su drastično rasle i neminovno je da će se to dogoditi i u Hrvatskoj. Je li Vlada odlučila koji će alat iskoristiti? Je li to, kako se govori sada u javnosti, smanjenje PDV-a na prirodni plin?

- Smanjenje stope poreza na dodanu vrijednosti na isporuku plina polučilo bi sigurno značajan rezultat. Kao što znate, uz ovu opću stopu od 25% po kojoj se plin danas isporučuje, postoje dvije snižene stope, ona od 13 odnosno ona od 5 postotnih bodova. I definitivno bi to utjecalo na smanjeno povećanje, recimo to tako, cijene plina od 1. travnja. Ono što ne veseli je trenutna situacija na tržištu, odnosno projekcije tog porasta koji će biti značajan. Upravo zbog toga osobno mislim da treba maksimalno utjecati na cijenu kroz porez na dodanu vrijednost i u konačnici možda i isporuku plina odnosno struje svesti kao isporuku osnovnih živežnih dobara, odnosno hrane na najnižu stopu.

Poslovni subjekti već su doživjeli promjenu cijene plina, međutim sada sigurno možemo kazati građanima da nažalost i njih to čeka?

- Građane, odnosno sve nas očekuje korekcija cijene plina, kao i korekcija cijene struje. Kod poduzetnika je ta situacija prisutna već neko vrijeme, posebice kod onih koji nisu u međuvremenu smanjili svoj rizik odnosno eliminirali ga srednjoročnim odnosno višegodišnjim ugovaranjem isporuke plina. Postoje i poslovni subjekti koji su to učinili, oni su zapravo izbjegli ovo povećanje. Nažalost dio njih nije. U vašem uvodnom prilogu imali smo prilike čuti nešto i o opskrbljivačima. Upravo većina njih to nije učinila i zbog toga se nalaze u vrlo nezavidnoj poziciji.

Što je s PDV-om na hranu? Mađarska je primjerice zamrznula PDV na hranu, Poljska ga je skinula. Je li to nešto o čemu se razgovaralo u Vladi?

- Na osnovne živežne namirnice, kao što znate - na meso, ribu, jaja, kruh, čitav niz proizvoda - u ovom trenutku u RH je stopa poreza na dodanu vrijednost 5 postotnih bodova i osobno mislim da je ona primjerena. 

Dakle, neće se mijenjati?

- Osobno, kažem, ne vidim razlog da se ide u smanjenje te stope od 5 postotnih bodova. 

Pogledajte razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!