Labirint: Afera Pavlek otvara pitanje morala pojedinaca i sustava

04.05.2026.

23:51

Autor: D.M./HRT/Labirint

Vedran Pavlek
Vedran Pavlek
Foto: Marko Prpic / Pixsell

Istraga USKOK-a u Hrvatskom skijaškom savezu otkriva sumnje na sustavno izvlačenje milijuna eura, dok su se istodobno ukidali programi i mladi sportaši ostajali bez prilike. Sugovornici upozoravaju na trag novca, moguću mrežu uključenih i ozbiljne propuste sustava koji, kako tvrde, godinama nije reagirao.

Abramović: Novca je moralo biti


Bivši skijaški reprezentativac i serviser njemačke reprezentacije Marko Abramović kaže kako su sportaši godinama trenirali u skromnim uvjetima, unatoč velikim uspjesima i sponzorima.


- Hrvatski skijaški savez nije Švicarska ili Njemačka, ali uspjesi obitelji Kostelić donijeli su ogromne prihode. Uvijek se treniralo skromno, bili smo u apartmanima, a ne u hotelima. Jasno je da sve košta, ali uz takve rezultate i sponzore – novca je moralo biti, rekao je Abramović.


Dodaje kako su istodobno zaposlenici u Savezu imali beneficije koje su, kako kaže, upućivale na to da sredstava ipak ima. Kad vidite da ljudi u uredima imaju nove automobile i opremu, jasno je da novca ima, rekao je.

Miljuš: Ključ je praćenje traga novca 


Novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš ističe da je ključ bio u praćenju novčanih tokova.


- Treba samo pratiti trag novca. Kad je stigla obavijest iz Ureda za sprječavanje pranja novca krajem 2024., pokrenuo se cijeli mehanizam, rekao je Miljuš.


Podsjeća da je u ciljanoj akciji na granici pronađeno 115 tisuća eura u gotovini te popis isplata. Nađene su kuverte s novcem i popis kome se treba isplatiti, dodao je.

'Firme u Monaku, Luksemburgu, Rusiji...


Prema njegovim riječima, osumnjičeni su koristili međunarodnu mrežu tvrtki i računa.


- Postojale su firme u Monaku, Luksemburgu, Rusiji, Slovačkoj, Rumunjskoj i Srbiji. Novac bi se fakturirao kroz usluge, vraćao i dijelio u lancu, rekao je.

Sumnje na isplate i korištenje novca


Miljuš tvrdi da je na popisu bilo više od 100 osoba koje su primale novac.


- Riječ je o ljudima koji su bili plaćani na crno. Spominju se i troškovi poput skupe odjeće, putovanja i privatnih izdataka, rekao je.

Abramović: to nije mogao jedan čovjek


Abramović dodaje da su istodobno sportaši ostajali bez sredstava. Govorilo se da nema novca za programe, ukidale su se reprezentacije. Sada vidimo zašto, rekao je. Bivši reprezentativac smatra da takav sustav nije mogao funkcionirati bez šire mreže ljudi.

- Jedan čovjek to ne može sam. Mora postojati krug ljudi koji se međusobno štite. To je organizirani kriminal, rekao je Abramović.

Dodaje kako, prema njegovu mišljenju, neki nisu reagirali iako su mogli te tvrdi: "Ili su imali korist ili nisu htjeli vidjeti problem".

Vanđelić: Sustav ne funkcionira


Predsjednik Znanstveno-razvojne inicijative ZRIN Damir Vanđelić upozorava na širi problem kontrole imovine i rada institucija.

- Porezna uprava ima alate za praćenje imovine, ali provjera je sve manje. Sustav ne funkcionira, rekao je. Navodi i procjene o razini korupcije te kaže: "Procjenjuje se da se godišnje izgubi 5 do 6 milijardi eura javnog novca".

Handl: Problem je u izostanku kontrole


Psihijatar Hrvoje Handl smatra da je ključni problem nedostatak kontrolnih mehanizama.

- Nije stvar samo u pojedincu, nego u tome što nije postojao sustav koji bi ga zaustavio. Države imaju mehanizme samokontrole, a kod nas oni očito ne funkcioniraju, rekao je.

Sugovornici ističu da su najveće posljedice snosili sportaši. To je priča s posebnom gorčinom zbog sudbina mladih skijaša, rekao je Miljuš. Abramović dodaje da je šteta za hrvatski sport velika.

- Da jedan ili dvoje uspiju od deset, to je interes države i sporta. Ali očito su osobni interesi bili važniji, rekao je.

Handl: Netko je nas osobno pokrao, ne samo državu


Psihijatar Hrvoje Handl naglašava da odgovornost ne može biti samo na jednoj osobi, već i na sustavu koji je to omogućio.


- To što mi dajemo, dajemo nekome u ruke da to uzima. Ali nije stvar samo u njemu. Mora postojati druga strana i odgovornost. Mora postojati naša odgovornost kako mi to kontroliramo i koje smo mehanizme izglasali, rekao je Handl.


Dodaje da je riječ o osobnom pitanju svakog građanina i naglašava: "Netko nije pokrao samo državu. Nas je osobno pokrao, upozorio je.

Pitanje morala i osobnog izbora


Damir Vanđelić upozorava na obrasce ponašanja koji, kako kaže, razaraju sustav.


- To vam je tako – za par stotina eura prodajemo se. Zaposli mi muža, dat ću ti glas. Daj mi posao, glasat ćemo za tebe. Kamo to vodi? To vodi da će cijela država biti disfunkcionalna. I to nam se upravo sada događa, rekao je.


Handl otvara pitanje osobne odgovornosti i moralnih granica i kaže: "Postoji nešto što se zove interni moral. Da li biste vi, da sjedite s 3,5 milijuna dolara i znate da vas nitko neće uhvatiti, uzeli taj novac? To je pitanje internog morala. Jedna velika količina ljudi ga nema".

Ističe da bez unutarnjih vrijednosti vanjska pravila nisu dovoljna i dodaje: "Ako me neće uloviti, a moral nije u meni nego izvan mene, zašto ne bih uzeo?".

'Nitko me ne može uvjeriti da naše službe ne znaju što se događa'


Vanđelić tvrdi da institucije imaju tehničke mogućnosti za otkrivanje nepravilnosti i upzorava: "Mene nitko ne može uvjeriti da naše službe ne znaju što se događa. Imaju alate, mogu saznati sve, rekao je.


Upozorava i na način upravljanja sustavima i organizacijama.


- Pogledajte Skijaški savez. Tko zna tko je u nadzornom odboru? Imate predsjednika koji je tu godinama, izvršni odbor koji odlučuje o novcu i stvara se krug: ti mene izaberi, ja ću tebi dati sredstva. To je zatvoren sustav, rekao je.

'Ako ne glasaš za mene, nećeš dobiti novac'


Vanđelić opisuje i odnose unutar takvog sustava: "Ako ne glasaš za mene, nećeš dobiti novac. Nećeš dobiti trenere, kasnit će plaće. Svi su u strahu i tako se održava taj krug, rekao je. Dodaje da dugotrajni mandati ukazuju na problem.


- Kad vidite da netko ima mandat za mandatom, to znači da je korupcija postala normalna, rekao je.


Handl upozorava da bez brze i vidljive sankcije nema promjene ponašanja. Ako vidimo da je netko u nekoliko mjeseci kažnjen zbog takvih stvari, onda će se drugi zapitati hoće li to pokušati, rekao je.


Uspoređuje i međunarodne primjere i kaže: "Problem je što će neke ljude kazniti druge države, dok bi kod nas postupci trajali godinama i zaboravili bismo na slučaj".


Problem kontinuiteta elita, kultura i obrazovanje kao ključ promjene


- Elite koje su u Hrvatskoj već desetljećima na vlasti u velikoj su mjeri iste. Nije provedena lustracija koja bi spriječila da iste strukture ostanu na pozicijama moći, rekao je Vanđelić.

Sugovornici ističu da je dugoročno rješenje u promjeni društva. Mi stariji smo možda već pokvareni, ali s djecom se može raditi.

- Treba ulagati u obrazovanje i razvijati interni moral. Uložimo u učitelje, motivirajmo ih, gradimo društvo iznova, smatra Handl.

'Normalizacija nenormalnog: Svi kradu, to je normalno'


Vanđelić zaključuje da se problem produbljuje kroz društvene obrasce. Smatra kako postoji kondicioniranje društva – svi kradu, to je normalno. To je normalizacija nenormalnog ponašanja, rekao je. Dodaje da takvo okruženje dugoročno urušava sustav i percepciju odgovornosti.

Vanđelić: Posljedice osjećaju građani


Damir Vanđelić upozorava da posljedice takvog sustava ne ostaju samo unutar sporta.


- Ono što građani trebaju napraviti je izlaziti na izbore. Ako mislite da ćete u ovakvom sustavu dobro proći, ja mislim da nećete, rekao je.


Svoju tezu ilustrira osobnim primjerom i kaže: "Moja majka je otišla u bolnicu na najobičniju punkciju, zarazili su je bolničkom bakterijom i umrla je u roku desetak dana. Tko je odgovarao? Nitko".


Upozorava da se takve situacije mogu dogoditi svakome i nastavlja: "Imat ćete ljude koji su kupili diplome, ravnatelje postavljene politički, čiji je jedini zadatak kontrola novca i kadrova".

Handl: Društvu trebaju uzori


Psihijatar Hrvoje Handl ističe važnost vrijednosti i uzora u društvu. Sigurno bi nam pomoglo da kao uzore nudimo ljude koji su moralni i odgovorni. Takvih ima u Hrvatskoj, rekao je. Dodaje da društvo treba usmjeriti pažnju na najslabije.

- Vrijednosti nisu negdje daleko, nego među najslabijima i najugroženijima. Njih treba štititi i poštivati, rekao je.

Abramović: Sport bi morao ostati čist


Bivši reprezentativac Marko Abramović ističe razočaranje stanjem u sportu.

- Sport je, kako je Ivica rekao, istina i emocija. Ako je sustav već loš, sport bi trebao ostati čist. A ovo što se događa, to je nevjerojatno. Sportaši su naši najbolji ambasadori. Da nema njih, mnogi ne bi ni znali za Hrvatsku, rekao je.

Na kraju priznaje gubitak vjere u promjene i kaže: "Izgubio sam vjeru da će biti bolje. Ne znam što reći, žalosno je. Ako se nešto uskoro ne promijeni, crno nam se piše svima, ne samo sportašima". 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!