U ožujku građanima 48,5 milijuna € od kamata na narodne obveznice

Gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je ministar financija Marko Primorac. Rekao je da je Hrvatska u Europi po rastu BDP-a među šampionima. Također, bio bi sretniji da nam izvoz raste. Otkrio je i da 8. ožujka građanima ide isplata kamata na narodne obveznice u iznosu od 48,5 milijuna eura.

Prema najnovijim podacima Ministarstva financija, više od 37.000 građana upisalo je i platilo trezorske zapise u vrijednosti većoj od 929 milijuna eura. Od toga se oko 8000 građana odlučilo za trezorske zapise s rokom dospijeća od 91 dan, a njih gotovo 30.000 na one od 364 dana. Vrijednost uplata tako je znatno veća za "trezorce" s duljim rokom i prelazi 700 milijuna eura. Najviše je građana kupovalo po 10 trezorskih zapisa. U drugom krugu upisa Ministarstvo financija od institucionalnih ulagača prihvatilo je ponude u vrijednosti od 97,5 milijuna eura uz malo niže stope prinosa nego što su ostvarili građani.

O toj i drugim aktualnim temama u središnjem Dnevniku HTV-a s ministrom financija Markom Primorcem razgovarala je novinarka Zrinka Grancarić.

O BDP-u: Hrvatska među šampionima

Ministar Primorac najprije je komentirao, iako su pokazatelji dobri, mišljenja ekonomista koji upozoravaju na strukturu rasta BDP-a. Naime, rastu je osnovna baza osobna potrošnja i ulaganja iz europskih izvora. Je li to problematično i koliko dugo mogu ta dva pokretača vući BDP?

- Ništa nije problematično. Naravno da bismo svi bili sretni da većina gospodarskog rasta dolazi od izvoza. Međutim, moramo priznati da je u postojećim okolnostima, a te okolnosti su takve da je osam država članica Europske unije praktički ostvarilo negativne stope rasta, Hrvatska tu među šampionima. Mi smo ostvarili stopu rasta u četvrtom kvartalu prošle godine od 4,3%. Dominantno je taj rast bio potaknut potrošnjom kućanstava koja je rasla 5,3%. Investicije su rasle 6%, dominantno investicije koje su financirane i iz našeg Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, na što smo posebno ponosni. Ostvarili smo stopu rasta koja je prema do sada zaprimljenim podacima najveća u Europskoj uniji. Kada gledate cijelu godinu, stopa rasta je 2,8%. Tu smo posebno ponosni i na projekcije Ministarstva financija, Vlade, rekao je.

Iskoristio je priliku te je pohvalio i zahvalio svom timu u Ministarstvu financija.

- Radi se o Zavodu za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije koji vodi Ivana Radeljak Novaković. Dakle, to su moji kolege koji su samozatajni i tihi, ali su vrlo precizni u prognozama i projekcijama. Ostvarili smo doslovno gospodarski rast u decimalu, da tako kažem, pogođen u skladu s onim što se i analiziralo, istaknuo je Primorac.

Odgovorio je i na pitanje što ako se nastavi pad izvoza koji Hrvatska ima već mjesecima.

- Ništa, mi imamo gospodarski rast, odnosno strukturu gospodarskog rasta takvu da je ona dominantno pogonjena potrošnjom i investicijama. Mi očekujemo da će potrošnja ostati stabilna, realna kupovna moć građana također će u ovoj godini rasti, rekao je.

Dodao je da taj pad izvoza i zabrinjava.

- Mi bismo bili sretniji kad bi taj izvoz bio veći, kada bi u strukturi ukupnog BDP-a gospodarskog rasta neto izvoz imao znatniju komponentu. Međutim, u postojećim okolnostima kada imate niz država koje su u tehničkoj recesiji možete zamisliti što bi bilo kada one ne bi bile u tehničkoj recesiji. Kada bi one bile sa stabilnijim stopama rasta gospodarstva, onda bi hrvatsko gospodarstvo još više raslo, a velikim dijelom onda bi više rastao i izvoz. To morate gledati, odnosno sagledavati tu sliku cjelovito, objasnio je ministar.

O rastu plaća u javnom i državnom sektoru

Na pitanje može li rast plaća u javnom sektoru potaknuti inflaciju, ministar Primorac je rekao kako rast plaća, teorijski gledano, može potaknuti inflaciju u smislu povećanja potrošnje i povećanja općenito potražnje.

- To nije sporno. Međutim, rast plaća u javnom sektoru koji će se dogoditi nakon stupanja na snagu dviju uredbi i zakona, odnosno cijelog paketa reforme plaća u javnom sektoru, imao je za cilj prije svega ujednačiti plaće na način da građani, odnosno zaposlenici u javnom sektoru, imaju jednaku plaću za podjednak rad, znatno pojednostavniti taj sustav plaća, a ono što je jako važno, pratiti praktički povećanjem plaća i situaciju koja je trenutačno prisutna na tržištu. A ta situacija je takva da ne možete de facto više naći zaposlenike u javnom sektoru, istaknuo je Primorac.

O činjenici da ima zaposlenika koji su i dalje nezadovoljni, primjerice lokalni vatrogasci, neki u zdravstvu, socijali i sanitetu, rekao je da zato moraju biti oprezni.

 - To povećanje plaća koje će se dogoditi povećanje je na koje smo mi računali. Mi smo ga predvidjeli i u našem planu proračuna i računali smo i u smislu makroekonomskih projekcija na učinke koje će imati to povećanje plaća. Naravno da moramo biti oprezni s povećanjem plaća. Tu je naravno pritisak i u smislu tržišta rada. Mi nismo imali nikada manju nezaposlenost, teško je naći djelatnike i u privatnom sektoru. To je poticaj, naravno, i privatnom sektoru da poveća plaće. Plaće jednostavno moraju rasti, tu nema alternative, kazao je.

Stiže isplata kamata za narodne obveznice

Građani su dosad uložili 3,3 milijarde eura u narodne obveznice i dva puta u trezorske zapise, što je zaista pozamašan iznos. Ministar Primorac objasnio je što to znači za tržište kapitala.

- To za tržište kapitala znači da se država pojavila na tržištu kao subjekt koji je također u mogućnosti aktivirati štednju građana, što do sada nije bio slučaj. To znači da smo na ovaj način znatno pridonijeli povećanju financijske pismenosti građana. To znači da će, primjerice, kamate, koje bi inače plaćali financijskim institucijama, dobrim dijelom i vjerovnicima u inozemstvu, ostati u rukama hrvatskih građana. Mislim da su to važni iskoraci i u smislu širenja baze investitora, ulagača u državne vrijednosne papire, ali isto tako i u smislu pozitivnog djelovanja na inflatorna kretanja. Neću pojašnjivati sada sve u smislu kamatnog prinosa koji je u Hrvatskoj slabo funkcionirao, ali mi smo na ovaj način zapravo potaknuli i banke da povećavaju kamatne stope na depozite. Sve to praktički pozitivno utječe i na inflaciju, objasnio je ministar Primorac.

Dana 8. ožujka 2024. prva je isplata kamata za narodne obveznice izdane prošle godine. Ministar je otkrio koliko će sjesti na račune građana.

- Ukupan iznos koji će sjesti na račune građana je 48,5 milijuna eura. To je prva isplata kuponske kamate 8. ožujka. Sljedeće godine, 8. ožujka 2025., bit će također isplata kuponske kamate i glavnice, odnosno nominalne vrijednosti, rekao je.

Nova narodna obveznica najavljena je u ožujku. Na pitanje misli li da će ponovno tako brzo, nakon trezorskih zapisa, biti velikog interesa za narodnu obveznicu, Primorac je rekao da nije siguran.

- Naravno, ako je kratak rok između dva izdanja, postoji mogućnost da interes bude manji. Međutim, cilj nam je prije svega testirati apetit potencijalnih ulagača, investitora, malih ulagača, građana vezano za vrijednosne papire. Ovo će biti vrijednosni papir malo duljeg roka dospijeća i želimo jednostavno vidjeti, s obzirom na to da se prvi put takva izdanje izdaju, kako građani na njih reagiraju, istaknuo je Primorac.

Dodao je da će kamata na narodne obveznice u ožujku biti tržišna.