Modernizacija željeznice: U tijeku projekti vrijedni 1,7 milijardi eura

Hrvatska željeznička mreža u središtu je velikog investicijskog ciklusa. Trenutačno se provode projekti vrijedni 1,7 milijardi eura, a do 2035. godine planirana su dodatna ulaganja od oko šest milijardi eura. Modernizacija bi trebala omogućiti brži, sigurniji i pouzdaniji prijevoz putnika i tereta te ojačati konkurentnost hrvatskih luka. 

O projektima koji su u tijeku, sigurnosti željezničkog prometa i rokovima u kojima će građani osjetiti rezultate ulaganja u emisiji "U mreži Prvog" govorili su državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić i profesor Fakulteta prometnih znanosti Mladen Nikšić.

Tušek: Modernizacija željeznice ključna za razvoj gospodarstva

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek istaknuo je da je modernizacija željeznice nastavak velikih ulaganja u hrvatsku prometnu infrastrukturu, nakon značajnih projekata u cestovnom, pomorskom i zračnom prometu.

- Došao je red na željeznicu, bez koje nema razvoja gospodarstva, lučkih kapaciteta, logistike, ruralnog prostora i regionalnog prometa, rekao je Tušek.

Govoreći o dosadašnjim ulaganjima, naveo je da su završeni projekti vrijedni više od milijardu eura, dok se trenutačno provode novi veliki zahvati.

- Gotovo 700 milijuna eura u posljednjih sedam do osam godina uložili smo samo u održavanje željezničkog sektora. Vrijednost aktivnih, ugovorenih projekata trenutačno iznosi 1,7 milijardi eura, kazao je.

Među najvećim projektima izdvojio je rekonstrukciju pruge Dugo Selo - Novska, vrijednu 900 milijuna eura, te dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, vrijedne 350 milijuna eura. Ulaže se i u Podravsku, Istarsku te prugu Zadar - Knin, dok je dionica Vukovar - Vinkovci završena.

Osvrnuo se i na dugoročne planove, prema kojima bi do 2035. godine u željezničku infrastrukturu trebalo biti uloženo još oko šest milijardi eura. Modernizacija cjelokupne mreže, duge približno 2600 kilometara, trajat će i nakon tog razdoblja.

Kao jedan od ključnih budućih projekata izdvojio je nizinsku prugu prema Rijeci, čija se vrijednost procjenjuje na oko pet milijardi eura.

- Upravo smo jučer odabrali međunarodne konzultante koji će nas pratiti u pregovaračkom postupku kako bismo kroz godinu dana mogli doći do sklapanja Alliance ugovora o gradnji tog velikog projekta, istaknuo je Tušek.

Ćužić: Željeznica ulazi u novu fazu razvoja

Član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić istaknuo je da će modernizacija pruge Dugo Selo – Novska, vrijedna gotovo 900 milijuna eura, omogućiti značajan iskorak u razvoju željezničkog prometa na tom pravcu.

- Ta je dionica jedina na nekadašnjem desetom međunarodnom koridoru koja je ostala jednokolosiječna. Završetkom radova imat ćemo dvokolosiječnu elektrificiranu prugu od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, s brzinama do 160 kilometara na sat, rekao je Ćužić.

Važnost izgradnje drugog kolosijeka slikovito je objasnio usporedbom s cestovnim prometom, u kojem dodatna prometna traka omogućuje veći protok vozila.

- Kada na cesti dobijete drugu prometnu traku, znatno se povećava prometni kapacitet. Slično je i sa željeznicom, pojasnio je.

Naglasio je da će završetak modernizacije omogućiti kvalitetniji željeznički promet i približiti hrvatsku infrastrukturu europskim standardima.

- To osigurava brži, sigurniji i moderniji način putovanja. Izgradnjom tog dijela pruge Hrvatska će stati uz bok modernim europskim željeznicama, poručio je.

Nikšić: Puni učinci ulaganja bit će vidljivi za desetak godina

Profesor Fakulteta prometnih znanosti Mladen Nikšić izrazio je uvjerenje da će aktualna ulaganja u željezničku infrastrukturu donijeti značajna poboljšanja, osobito nakon završetka svih planiranih projekata.

- Vjerujem da ćemo imati kvalitetniji željeznički promet, kraća vremena vožnje i veći kapacitet pruga za prijevoz putnika i tereta. Time će i naše luke doći više do izražaja, rekao je Nikšić.

Govoreći o konkretnim koristima za putnike, istaknuo je da bi modernizacija trebala znatno skratiti putovanja prema Slavoniji, Rijeci i drugim jadranskim gradovima.

- Vjerujem da ćemo, kada se završe ti projekti, moći doći do Slavonskog Broda ili Vinkovaca za dva do dva i pol sata, a brže ćemo putovati i prema Rijeci te jadranskim gradovima. To zahtijeva vrijeme, ali mislim da će puni učinci biti vidljivi za desetak godina, kazao je.

Naglasio je i da ulaganja u infrastrukturu moraju pratiti poboljšanja kvalitete prijevoza, osobito kada je riječ o točnosti i pouzdanosti vlakova.

- Treba poraditi na kvaliteti prijevoza, točnosti i pouzdanosti. Imamo i nova vozila, a sve to zajedno s kvalitetnim voznim redom mora činiti jednu zaokruženu cjelinu, poručio je Nikšić.

Sigurnost željezničkog prometa: Nužne strože kontrole i edukacija

Osvrnuvši se na nedavne željezničke nesreće u Hrvatskoj, Nikšić je istaknuo je da se njihovi uzroci mogu podijeliti u dvije skupine – nepoštivanje propisanih procedura i nedostatke u komunikaciji te probleme povezane s održavanjem željezničkih vozila.

- Posebno zabrinjava broj nesreća teretnih vlakova na riječkoj pruzi. Liberalizacijom teretnog prometa država je izgubila dio utjecaja na održavanje i kontrolu vozila, upozorio je Nikšić.

Smatra da bi Agencija za sigurnost željezničkog prometa trebala pojačati izvanredne i nenajavljene inspekcije prijevoznika, dok je za sprječavanje nesreća uzrokovanih ljudskim čimbenikom ključna edukacija zaposlenika i dosljedno poštivanje procedura.

- Administrativno sve može biti u redu, ali vozila mogu biti bolje ili lošije održavana. Na tome se svakako mora poraditi, naglasio je.

Ćužić je istaknuo da preliminarne provjere nedavnih nesreća nisu pokazale nepravilnosti na željezničkoj infrastrukturi, ali je upozorio da su istrage još u tijeku.

- Naša prva preliminarna istraživanja pokazala su da nije bilo pogreške na infrastrukturi. Željeznički sustavi, uključujući pruge i skretnice, ispravni su, rekao je Ćužić.

Dodao je da je potrebno unaprijediti edukaciju i komunikaciju među svim sudionicima željezničkog prometa kako bi se smanjio rizik od novih nesreća.

Modernizacija željeznice za razvoj hrvatskih luka

Tušek je istaknuo da ulaganja u željezničku infrastrukturu imaju ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti hrvatskih luka i razvoju teretnog prometa. Kao primjer naveo je luku Rijeka, čiji promet posljednjih godina znatno raste, dok postojeća željeznička infrastruktura ne može prihvatiti sve veće količine tereta, zbog čega dio završava na cestama.

- Hrvatska ima potencijal da logistika, tranzit i promet postanu jedan od stupova njezina gospodarstva, kao što je danas turizam. No bez ozbiljne željeznice koja će naše luke povezivati sa srednjom, istočnom i sjevernom Europom to nije moguće, naglasio je Tušek.

Na važnost povećanja kapaciteta željezničke mreže nadovezao se Čužić, istaknuvši da će izgradnja drugog kolosijeka omogućiti znatno veći prijevoz tereta prema europskim tržištima.

- Računamo da ćemo novom prugom moći prema Europi prevesti sve dodatne količine tereta koje luka Rijeka planira u sljedećih desetak godina, rekao je Čužić.

Nikšić je istaknuo da je, uz Rijeku, potrebno razvijati i dalmatinske luke. Naglasio je važnost modernizacije Ličke pruge i boljeg povezivanja Zadra, Šibenika i Splita. Ujedno je upozorio da će buduća nizinska pruga prema Rijeci zahtijevati dodatne lučke kapacitete.

- Kada se izgradi nizinska pruga, njezin će kapacitet biti 30 milijuna tona, što sama Rijeka neće moći generirati. Zato već sada treba razmišljati o novoj luci na Krku, željezničkoj vezi i novom mostu koji bi povezivao otok s kopnom, poručio je Nikšić.

Na potrebu razvoja dodatnih lučkih kapaciteta nadovezao se Tušek, istaknuvši da su izgradnja nizinske pruge, novog terminala na Krku i velikog teretnog centra u Zagrebu dio strateških planova Vlade, predstavljenih u sklopu projekta Rail Adriatica na ovogodišnjem Dubrovačkom forumu.

- Krk nije nikakva fantazija, već projekt koji treba hitno početi razrađivati. Njegov je potencijal takav da bi Rijeka mogla postati snažnije logističko središte nego Koper i Trst zajedno, zaključio je Tušek.

Prvi rezultati modernizacije za dvije do tri godine

Govoreći o tome kada će građani i gospodarstvo osjetiti konkretne koristi od ulaganja, Ćužić je izrazio optimizam da će prvi rezultati modernizacije biti vidljivi već u sljedeće dvije do tri godine, dok bi hrvatska željeznica u idućem desetljeću trebala dosegnuti europsku razinu.

- Prvi pomaci vidjet će se na dionici od Zagreba do mađarske granice, ali i na prugama u Istri, na području Knina i Zadra te na Podravskoj magistrali. Već u relativno kratkom roku naši će korisnici moći koristiti prednosti moderne željeznice, zaključio je.