Moody's povećava kreditni rejting Hrvatske na investicijsku razinu

Agencija Moody's, jedna od tri najveće svjetske kreditne agencije, objavila je da će povećati rejting Hrvatske za čak dvije razine na Baa2. Odluka će stupiti na snagu za dvadesetak dana, nakon završne odluke 12. srpnja o članstvu Hrvatske u eurozoni. Tako će Hrvatska, i prema Moodys'u, koji slovi kao najstroža kreditna agencija, dosegnuti investicijsku razinu. Ministar financija Zdravko Marić je pozdravio tu objavu naglasivši da je u pitanju povijesno najviši rejting naše zemlje. 

Povećanjem za dvije razine, Hrvatska bi prvi put dosegnula investicijsku kategoriju od 1999. kada je agencija Moody's počela Hrvatskoj ocjenjivati rejting. Na vijest je reagirao i predsjednik Vlade Andrej Plenković na tviteru.

- Agencija Moody's objavila je da će povećati kreditni rejting Hrvatske za čak dvije razine na Baa2, nakon završne odluke #Ecofin 12. srpnja o članstvu u eurozoni. To je konkretna potvrda da će ulazak u eurozonu pomoći u kriznim vremenima te osnažiti naše gospodarstvo!, napisao je Plenković.

Više investicija, jeftinije zaduživanje

Bolji rejtnig omogućuje veći broj investitora i jeftinije zaduživanje države, od čega bi postupno trebali imati koristi i poduzetnici i građani.

- Zapravo povećava povjerenje međunarodnih investitora ne samo u izdanja vladina nego u izdanja privatnog sektora ali nadmo se i realne investcije u relanom sektoru koja će otvarati nova radna mjesta, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

Ono što ja smatram da za prvane i fizičke osobe u Hrvatskoj poglavito ulaskom u eruozonu takva bolja ocjena kreditna ocjena od strane svih triju agancija će omogućiti i da u dostupnosti aranžmana sljedećih godina unutar Europe se mogu dobiti bolja financiranja uz niže kamatne stope, ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić.

Osim boljeg rejtinga, članstvo u eurozoni donosi i veću sigurnost u vrijeme inflacije koja i dalje raste, a sve je veća opasnost i od recesije u Europi.

- Mi u našim procjenama za ovu godinu je ne vidimo s obzirom na turističku sezonu, građevinsku aktivnost, trgovinu na malo, poljoprivredu. I dobar dio prerađivačke industrije imaju i dalje solidne performanse, ali moramo biti svjesni nismo izdvojeni otok znači dio smo otvorenog gospodarstva i kao čalnica Europske unije ali i globalno, kazao je ministar Zdravko Marić.

Ako bude stvarno pojave recesije u Europi početkom sljedeće godine ako budu i dalje visoki inflacijski pritisci Japunčić smatra da će članstvom u eurozoni borba protiv toga biti ipak lakša.

- Pozitivna objava kojom oni najavljuju da će u slučaju i formalne odluke na Vijeću ministara financija EU-a 12. srpnja i formalne potvrde ulaska Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023., praktički već taj tjedan dižu hrvatski kreditni rejting za dva stupnja. I to bi bio prema Moody'su povijesno najviši rejting, rekao je ministar financija Zdravko Marić na izvanrednoj konferenciji za novinare.

Marić: Točka na I svega što smo najavljivali

- Ovo je jako dobra vijest koja dolazi kao “svojevrsni šlag na tortu ili točka na I svega onog što smo kao vlada od početka mandata ne samo najavljivali, nego i naveli kao nešto od prioriteta i ciljeva, a to je povratak Hrvatske u sigurnu zonu investicijskog rejtinga. S ovom najavom praktički imamo sve tri kreditne rejting agencije u investicijskoj zoni. To je prvi pokazatelj i prvi efekt formalnog članstva u eurozoni, dodao je Marić.

Kaže je da je razumljiv i opravdan strah i zabrinutost građana zbog kratkoročnih negativnih efekata uvođenja eura, prije svega zbog zaokruživanja cijena i efekta na inflaciju. Ali kroz ovaj element vidi da su koristi kudikamo veće i više, poručio je. Sad smo i dalje u krizi i potencijalnih prijetnji koje bi mogle imati negativne utjecaje na BDP. Članstvo u eurozoni ima svoje pozitivne efekte, dodaje. Marić kaže da se čuo s premijerom te da imamo apsolutnu podršku čelnika i ministara financija.

Pozitivna vijest i za eurozonu

- Ovo nije samo pozitivna vijest za Hrvatsku, već i za eurozonu. Bili mali ili veliki takva jedna pozitivna vijest ima pozitivne reperkusije za puno veće zemlje u Europskoj uniji, poručio je ministar financija RH. Članstvo u eurozoni je ocijenio važnim i zbog toga jer se nalazimo u kriznim vremenima, uslijed kojih rastu i inflatorni pritisci, a tu su i najave potencijalnih prijetnji od recesije.

Rekao je da cijeni doprinos analitičara koji upozoravaju na opasnost recesije, a svega toga su svjesni i u Vladi. Stoga, radi se sve kako bi se ublažili inflatorni pritisci, jer s postojećom strukturom inflacije, oni više "udaraju" na socijalno ugroženije skupine stanovništva, s obzirom da su hrana i energenti u njihovim potrošačkim košaricama često jedini artikli koje konzumiraju.

Uz ublažavanje tih pritisaka, apostrofirao je Marić, jednako je važno i osigurati opskrbu hranom i energentima. Treća bitna stvar je i održavanje postojeće razine gospodarske aktivnosti, jer njeno usporavanje ili ulazak u negativnu zonu upravo i znači recesiju. No, Vlada recesiju u svojim procjenama za ovu godinu "ne vidi", s obzirom i na turističku sezonu, razinu građevinskih aktivnosti, kao i solidne performanse u trgovini na malo, poljoprivredi i dobrom dijelu prerađivačke industrije.

- No moramo biti svjesni da nismo izdvojeni otok, već dio otvorenog gospodarstva, napomenuo je Marić, dodajući da se određena upozorenja vrlo ozbiljno shvaćaju. Pitanje je koja je to razina inflacije koja bi mogla početi utjecati na promjenu navika potrošača, no očito, kada su u pitanju esencijalna dobra poput hrane i energenata, još nije dosegnuta, ustvrdio je Marić odgovarajući na pitanje novinara. No s dodatnim usložnjavanjem možemo očekivati i da će se sklonosti potrošača početi mijenjati. Za sada, unatoč poteškoćama dobar dio građana to uspijeva podnijeti, smatra.

Kada je riječ o turističkoj sezoni, vrijednost fiskaliziranih računa je trenutno oko 25 posto veća u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Iako nije lako raščlanjivo, nažalost značajniji efekt na takve rezultate ima i rast inflacije, s obzirom i da su prema podacima za svibanj cijene u kategoriji hotela i restorana na godišnjoj razini porasle za oko 12 posto, rekao je Marić. Po pitanju rasta cijena hrane, smatra da tu svi trebaju dati svoj doprinos te "smanjiti špekulativne aktivnosti" na najmanju moguću mjeru, što uključuje i trgovce, ali i proizvođače, otkupljivače, te bazične proizvođače poljoprivrednih proizvoda.

- Tim špekulacijama u kratkom roku netko može eventualno dobiti, no dugoročno svi gubimo, poručio je Marić. Rekao je i da je Vlada dala poticaj putem smanjenja PDV-a na hranu, a kao pozitivnu okolnost je apostrofirao i visoko konkurentno tržište maloprodaje u Hrvatskoj, pri čemu se konkurencijom trgovačkih lanaca koliko-toliko ublažavaju inflatorni pritisci.

Uskoro izdavanje domaće obveznice

Za drugi tjedan srpnja planira se i izdavanje domaće obveznice, vrlo vjerojatno u dvije tranše, s kraćom i dužom ročnosti, odnosno četiri i deset godina, s obzirom da 22. srpnja na naplatu dospijeva obveznica od milijardu eura, pa ju je cilj u potpunosti refinancirati.

- O tome je već odrađen krug razgovora s domaćom financijskom industrijom, prinosi će zasigurno biti viši no u odnosu na prijašnja izdanja, no možda bi i odluka Moody'sa mogla utjecati da se koliko-toliko "stisnu" ti prinosi te postignu što je moguće bolji uvjeti i veća ušteda, izjavio je ministar financija.

Dodao je i da formalne odluke kreditnih agencija ne moraju značiti da će se reflektirali "preko noći". Međutim, neki globalni investitori imaju statutarne odredbe o ograničenju ulaganja u vrijednosne papire koji su ispod investicijskih. Odlukom Moody'sa Hrvatska više takvih briga neće imati, izjavio je Marić.

Odgovorio je i na pitanje o nedavnom sastanku s predstavnicima studenata, koji traže da im se podigne porezni limit do kojeg roditeljima mogu biti porezna olakšica. Marić je sastanak ocijenio vrlo konstruktivnim, najavio da bi se trebali naći i idući tjedan, nije želio još ništa "najavljivati i obećavati"; no i najavio da bi se objava finalne odluke mogla dogoditi već idući tjedan.

- Ideja u ovim okolnostima ima svojih utemeljenja, a mi sad tražimo način kako to provesti u djelo. Koliki će biti iznos, to ćemo vidjeti u nekoliko idućih dana, izjavio je Marić, dodajući da je želja, s obzirom i na potrebne zakonske izmjene, da se ide krajnje jednostavno u smislu provedbe, pa da time već bude i obuhvaćen rad studenata tijekom ovog ljeta.

Moody's signalizirao podizanje rejtinga Hrvatske u investicijsku kategoriju

Agencija Moody's objavila je da bi mogla podići kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju nakon preporuke EU-a o ulasku u eurozonu. Važeći rejting Hrvatske 'Ba1' signalizira ulagačima da agencija kupnju državnih obveznica Hrvatske smatra špekulativnim ulaganjem. Moody's je u petak izvijestio da će ga podići za dvije razine, na 'Baa2', u investicijsku kategoriju.

Rejting će biti podignut nakon analize koja bi agenciji trebala omogućiti da procijeni hoće li postupak formalizacije članstva Hrvatske u zakonima EU-a biti završen sredinom srpnja, kao što se trenutno očekuje, stoji u priopćenju objavljenom u petak. Moody's je signalizirao podizanje rejtinga nakon što je Vijeće EU-a za financijsku i monetarnu politiku 17. lipnja preporučilo ulazak Hrvatske u eurozonu početkom iduće godine, a čelnici EU-a usvojili preporuku na samitu održanom 23. i 24. lipnja. Hrvatska bi trebala ući u eurozonu početkom iduće godine.

Fiskalna snaga

Usvajanje euro imalo bi značajne pozitivne implikacije po kreditni profil Hrvatske, a u prvom bi redu svelo udio javnog duga denominiranog u inozemnoj valuti sa 70 posto na nulu, ističe Moody's. To bi pak značajno poboljšalo našu ocjenu vladine fiskalne snage, ključnog faktora pri ocjenjivanju, budući da bi eliminiralo rizik povećanja duga iskazanog udjelom u BDP-u u slučaju pada vrijednosti valute, a značajno bi smanjilo i rizike u zaduživanju, dodaje agencija.

Iako je hrvatsko gospodarstvo već u velikoj mjeri integrirano u gospodarstvo eurozone, a tečaj kune vezan za euro, ulazak u eurozonu donio bi dodatne prednosti smanjenih transakcijskih troškova i eliminacije preostalih deviznih rizika u transakcijama s eurozonom, ocjenjuju. To će vjerojatno dodatno potaknuti ekonomsku integraciju i izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku i poduprijeti potencijal rasta na dulji rok.

Usvajanje eura smanjit će i devizne rizike za bankovni sektor i pozitivno utjecati na Moody'sovu ocjenu likvidnosti države i ranjivosti na vanjske rizike. Moody's pozitivno ocjenjuje i hrvatske institucije, podsjećajući da je Hrvatska u 'čekaonici za euro' provela samo dvije godine. Zato najavljuju da će nakon analize "podići rejting Hrvatske za dvije razine, na 'Baa2', ako članstvo (...) u eurozoni bude formalno potvrđeno i kodificirano zakonom EU-a".