Što treba napraviti da ne plaćamo skupu energiju i je li HEP spreman?

I dok HEP koji je u dominantnom vlasništvu države kreditima nabavlja plin na međunarodnim tržištima, kako bi napunio skladište plina Okoli, u INI su gdje je država suvlasnik s udjelom većim od 44%, plin proizveden u Hrvatskoj prodavali ispod tržišnih cijena i time oštetili Inu za više od milijardu kuna. Možemo li imati povjerenje u poslovanje naših najvećih energetskih kompanija? Hoće li paketi pomoći koje priprema Vlada - biti dovoljni analiziraju u Poslovnom tjednu državni tajnik u ministarstvu financija Stjepan Čuraj, energetski stručnjak Davor Štern i profesor Igor Dekanić. 

Na pitanje kako se tolika količina novca izlila iz Ine, a da to nije primjetila ni Uprava ni Nadzorni odbor Davor Štern odgovara: "Mislim da nisu radili svoj posao, odnosno zaboravili su zašto su tamo".

- Međutim, da ih ne pravdam. Uloga Uprave u Ini je minorna, njih se ništa ne pita jer se odluke donose u Budimpešti, kazao je Štern. Dodao je kako se Ina i HEP ne mogu uspoređivati jer Ina više nije hrvatska energetska kompanija. Hrvatska ima manjinski udio i o tome ne vodi računa. Kazao je i kako su, dok je on bio na čelu NO - svi bježali od davanja odgovora na bilo kakva pitanja. Smatra da i izvršni direktori zbog "nesretnog braka Ine i Mola", nisu mogli obavljati svoj posao.

Komentirajući činjenicu da se HEP zadužuje da bi plinom napunio Okoli, a građani i gospodarstvenici plaćaju skuplju struju i 4 puta više Stjepan Čuraj je rekao kako je a da Mol "doslovce ne želi sjesti za stol i razgovarati o predmetu upravljanja". Naglasio je kako je glavno pitanje da se utvrdi tko je odgovoran za ovaj slučaj krađe od milijardu kuna, ali i da se ispita je li bilo još takvih ugovora.

Dodao je kako ograničavanjem prodajne cijene plina za građanstvo i ograničavanjem uvoza pomognemo građanima i gospodarstvenicima u Hrvatskoj.

- Zakazale su unutarnje kontrole kompanije, a sustav države nije. Ovdje treba vidjeti jesu li akteri na "zakonski način" došli do imovine. (...) Ovdje se radilo o umirovljeniku, a da se radilo o nekoj multikompaniji - to nitko ne bi primjetio. Možda to nije jedini ugovor. Ako do informacija ne možemo doći dogovorom, onda to treba riješiti zakonom. Treba utvrditi odgovornost i mijenjati procese, jer nije rješenje da promijenimo upravu a da sve ostane isto, dodao je. 

Čuraj je napomenuo da je Ina suvlasnik i u Petrokemiji. Ovdje plin ide po 20, a Petrokemija ga ne može dobiti ni po dvostruko većoj cijeni - i to je otvoreno pitanje. I tu dolazi do ideje o zagarantiranom otkupu za građanstvo, što je u drugim državama normalno. Misli da bi se oko toga s Mađarima mogli dogovoriti. 

Na pitanje kako je jedna mala tvrtka sa 20 tisuća kuna kapitala dobila dozvolu da preko nje ide ogroman plinski posao Igor Dekanić kaže: "To bih i ja volio znati".

Problemi u HEP-u, investicije ne smiju stati

- Energentima se uvijek bave profesionalci. Ali, sve to vrijedi u normalnim stanjima, ali sad smo u krizi. Tijekom krize pedesetih godina prošog stoljeća Ina je na sebe preuzela teret visokih cijena u svijetu i odrekla se razvoja i istraživanja kod kuće - a to danas svi traže od HEP-a. Pa kad HEP dođe u gubitke, onda će se svi pitati 'Otkud to?'., naglasio je.

- Europa je godinama uvozila relativno jeftinu rusku naftu i još jeftiniji plin. Da bi još pojeftinila ruski plin Europa je plin 'gurnula' na robne burze. I sad, kad je došlo do krize, rata i ugroze, te su cijene skočile četiri, pet, šest puta. Bolje bi bilo da nisu bili na burzi i da su sklapani dugoročni ugovori, napominje Dekanić. Dodaje da se u krizi svi snalaze na načine na koji se mogu, država se socijalno angažira, smanjuje PDV i slično.

Davor Štern je izrazio zabrinutost za cijenu i dostupnost električne energije, jer bi ljudi u nedostatku plina mogli prijeći na električnu energiju. Naročito se to tiče poduzetnika. I on je, poput Dekanića više zabrinut za HEP.

- Mi se zaklinjemo u obnovljive izvore energije, vlastitu proizvodnju putem solara, a HEP za to nije spreman, za primanje obnovljivih oblika energije. (...) Ako HEP neće imati za ulaganja - naći ćemo se s ogromnim količinama solara koji se neće moći upotrebljavati, kazao je.

'Prije 2008. u Ini je bilo reda'

Ponovio je da je Ina uvijek bila vezana uz neke afere, ali da je u starom sustavu, prije privatizacije - uvijek bilo reda. 2008. uvedeno je 'nakaradno' upravljanje s listom ovlaštenja za donošenje odluka. Po tom dokumentu se sve ovo moglo i događati, dodao je. Upozoravali su na to, međutim zamoljeni su da odu.

- Psi laju, a karavane prolaze. Moramo se početi ponašati kao država koja ima svoju nacionalnu državnu kompaniju, Inu - i uzeti uzde u svoje ruke da bi osigurali energetsku sigurnost nafte, plina, a posljedično i električne energije, zaključio je Štern. 

'Čim prije okret prema obnovljivim izvorima'

Igor Dekanić je komentirao navode da HEP nema novca za investiranje i da ne može male fotonaponske centrale uključiti u sustav. Naime, na to mali proizvođači već sad čekaju godinu dana.

- Prema energetskoj strategiji, koju je Sabor donio 2020. za ubrzanu tranziciju u pravcu obnovljivih izvora su namijenjene 2 milijarde eura - polovina ide u izolaciju zgrada, 40 posto u razvoj mreže za fleksibilnu proizvodnju i prijenos struje, a ostalo bi trebalo ići u razvoj novih proizvodnih sustava. To je 60 milijardi za 30 godina. (...) Energetska tranzicija skupa je i zatjevna, ali da ne bi plaćala najskuplju moguću energiju, Hrvatska se mora okrenuti vlastitom razvoju - razvoju novih poslova, firmi, tehnologija i ljudi koji će takvim energetskim sektorom upravljati, napomenuo je. 

Dodao je da će se u idućim desetljećima u uvjetima skupe energije te geopolitičke i energetske krize - trebati raditi 'kolosalna energetska promjena'. Ključ svake zemlje i opstanka je snalaženje u ovoj krizi, a najpametnija stvar je ulaganje u domaće znanje i domaće tvrtke.