Mrak-Taritaš: Rasprava o društvenim podjelama nije o prošlosti, nego o budućnosti RH

Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila paket tri zakona - o gradnji, o prostornom uređenju te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, a referirajući se na brojne komentare i kritike, premijer Andrej Plenković poručio je da je Zakon o prostornom uređenju "dobro izbalansiran".

Zakon o gradnji

Zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš u radijskoj emisiji HRT-a komentiravši taj paket zakona rekla je kako će ljudi koji se odluče i imaju mogućnost da uđu u program priuštivog stanovanja, postati građani drugog reda.

U prvom čitanju zakona spominjala se i urbana komasacija. Na pitanje postoji li zaista opasnost za vlasnike parcela u susjedstvu velikih investitora, Mrak-Taritaš rekla je da postoji. 

Između prvog i drugog čitanja zakona gotovo da nije bilo ozbiljnijih izmjena, unatoč golemom broju primjedbi pristiglih u javnoj raspravi.

Prema njezinim riječima, primjedbe su bile opsežne – na više od tisuću stranica, a sva društva arhitekata u Hrvatskoj uputila su detaljna upozorenja o spornim rješenjima.

- Kad imate toliko primjedbi, onda je nužna ponovljena javna rasprava, rekla je.

Istaknula je da urbana komasacija kao koncept može biti korisna, ali da u postojećim hrvatskim okolnostima nosi rizik da građani izgube mogućnost upravljanja vlastitim nekretninama, jer bi njima, prema nacrtu zakona, mogao upravljati netko drugi.

- Kad su Amerikanci, odnosno kad se osvajao Divni zapad, onda su bijelci došli sa par kolčića, okolčili zemlju, rekli da je ovo njihovo i da mogu graditi što hoće. Ovaj zakon ima točno takve elemente i takvim ga treba sagledati, objasnila je slikovito.

Mrak-Taritaš smatra problematičnim i to što bi država, nakon što završi svoj dio posla, jednostavno naložila gradovima i općinama da takva rješenja ugrade u svoje prostorne planove.

- To se nikada nije radilo i ne treba se raditi, poručila je, podsjetivši da je donošenje prostornih planova ustavno ovlast lokalne samouprave. Dodala je da investicije treba poticati, ali u okvirima koje definiraju gradovi, a ne obrnuto.

Na pitanje tko je dužan napraviti infrastrukturu i tko će to plaćati, Mrak-Taritaš je rekla: Građani. 

- Investitor plaća komunalni doprinos, koji se obračunava prema kubaturi zgrade koju gradi, i od tog doprinosa gradovi financiraju izgradnju infrastrukture prema svojim planovima. Osim toga, svi plaćamo i komunalnu naknadu prema površini stana koji posjedujemo. U praksi to znači da se može dogoditi bankrot pojedinih lokalnih jedinica. Investitor može izgraditi infrastrukturu, ali je obveza da je plati grad, a grad smo svi mi, čine ga proračuni koje pune svi građani, rekla je.

Dodala je da za manje gradove i općine postoji rizik da neće biti u stanju podmiriti sve obaveze.

- Iako će kroz komunalnu naknadu tijekom deset godina vratiti dio sredstava, pitanje je hoće li imati novca za osnovne usluge poput odvoza smeća, pranja ulica ili drugih potreba. Zato gradovi upravljaju svojim prostorima, planiraju infrastrukturu i brinu o osnovnim potrebama građana – ne samo stanova, nego i kazališta, vrtića, škola, sportskih dvorana, igrališta, zelenih površina i prostora za odmor i rekreaciju, pojasnila je Anka Mrak-Taritaš.

Proračun za 2026.

Sa 77 glasova za, Hrvatski sabor u petak je donio državni proračun za 2026. s projekcijama za 2027. i 2028. godinu, a uz saborsku većinu svoj mu je glas dala i nezavisna Boška Ban čiji je amandman prihvaćen. 

Mrak-Taritaš je rekla kako ju to nije iznenadilo. 

- Već kad vidite kako se amandmani prihvaćaju, možete naslutiti što je korak dalje. Nije ovo prvi put da su neki amandmani oporbe prihvaćeni. Znalo se prihvatiti, na primjer, amandmane kolegice Sabine Glasovac za povećanje sredstava za menstrualne potrepštine. Tada je vlada poslala poruku da je to tema kojom se žele baviti jer je bila jako prisutna i burna, objasnila je.

Međutim, prema njezinim riječima, ovoga puta prihvaćeni su amandmani oporbenih zastupnika koji se odnose na konkretne lokalne projekte – Platforme Sjever, Boške Ban i IDS-a.

Mrak-Taritaš je istaknula da premijer šalje dvostruku poruku: s jedne strane, "ako ste blizu mene i vatre, lijepo ćete se grijati pa će vam neki projekti lakše ići, a ja ću kao Djed Mraz u ovo predblagdansko vrijeme udijeliti neke poklone", a  s druge strane, poruka koalicijskim partnerima je opomena da se "smire i ne jačaju mišiće, jer postoji zamjena".

Podjele u društvu

Osvrnula se i na sve veće podjele u društvu. Upozorila je da je trenutačna rasprava više o budućnosti nego o prošlosti.

- Kad usporedite Hrvatsku danas i Hrvatsku od prije deset godina, vidite da su se u tih deset godina pojavile stvari koje su u najmanju ruku opasne. Ne radi se tu o raspravi o Ustašama ili Partizanima, nego o budućnosti. Jedan veliki okidač bio je Thompsonov koncert ovo ljeto, nakon kojeg je sve odjednom postalo dopustivo. Kad jednog stranog radnika netko pretuče, otme mu novce koji su kod njega, otme mu hranu koju je dostavljao, otme mu dokumente, o čemu mi govorimo, o sigurnoj zemlji. Onda je ona sve samo ne sigurna, rekla je Mrak-Taritaš.

- Mislim da je došlo vrijeme da jasno kažemo što je bio ustaški režim, da je to bio fašistički režim i da je pozdrav ‘Za Dom spremni’ definiran kao ustaški pozdrav te da tu priču zatvorimo. Tek tada možemo otvoriti druge rasprave, uključujući i zločine počinjene pod komunizmom, oko kojih nemam dileme.

- Ova država nastala je na Domovinskom ratu, obrambenom ratu iz kojeg smo izašli kao pobjednici, i na antifašizmu, također pobjedničkom. To su temelji našeg ustava i države – početna točka od koje treba ići dalje. No trenutačna vlast HDZ-a, šalje posve drugačije poruke, čime zapravo opterećuje društvo. Svaka država ima ružne dijelove svoje povijesti, ali u slučaju Hrvatske to je ustaški režim, i to treba jasno reći. Povjesničari se mogu baviti detaljima, ali ne smijemo se vraćati nazad i relativizirati te događaje. Relativiziranje i dvostruke konotacije premijera Plenkovića bili su okidač, a pitanje je kako duhove koji su izašli iz boce vratiti natrag, istaknula je.

Femicid

U subotu je u Rijeci ubijena mlada žena od strane svog partnera, 18. žrtva femicida.

- Mi imamo zakon kojim je definiran femicid. On je oko dvije godine na snazi i za to vrijeme imamo samo dvije pravomoćne presude. Kad je riječ o našem pravosuđu, to bi trebao biti prioritet u rješavanju, rekla je Mrak-Taritaš.

- Gdje je bio ministar Piletić? Je li otišao na lice mjesta? Je li je osudio to sve zajedno? Gdje je ministar Piletić bio u subotu kad je na stubištu iskrvarila još jedna žena? Danas je dao izjavu da vlada sprema nacionalni program i protokol. Gdje je bio ministar Piletić kad je bilo donošenje proračuna i kad smo davali amandmane da se povećaju sredstva vezane uz pomoć ženama i nijedan taj amandman nije bio prihvaćen, upitala je.