Na okruglom stolu u Saboru kritika antiinflacijskih mjera

Sudionici okruglog stola Vladine antiinflacijske mjere nužnost ili izlika za harač poručili su da se pod nazivom antiinflacijskih mjera zapravo krije kombinacija socijalnih i poreznih mjera od kojih bi neke mogle dodatno potaknuti inflaciju, dok se Vlada uzroka same inflacije nije dotaknula.

Nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić, organizator okruglog stola u Hrvatskom saboru, istaknuo je kako je nastala pojmovna zbrka jer Vlada sve mjere koje su donesene u inflacijskim okolnostima naziva antiinflacijskima, iako to u suštini nisu.

Ocijenio je da se u paketu nalaze tri različite vrste mjera one koje dijelom jesu antiinflacijske, socijalne mjere te mjere koje su porezne, a ne antiinflacijske. Kritizirao je i izostanak predstavnika resornih ministarstava s okruglog stola, a taj potez smatra dokazom da se Vlada zaletjela s predloženim paketom mjera te nespremnosti da javno brani predložene mjere.

Rimac Bilušić: Ne rješava se uzrok inflacije

Asistentica na Katedri za organizaciju i menadžment Milka Rimac Bilušić rekla je da se ne postavlja pitanje jesu li antiinflacijske mjere potrebne, nego kakve one trebaju biti. Dio samih mjera može, doduše, ublažiti posljedice inflacije i olakšati građanima u nekom kratkom roku. U dugom roku to će u konačnici ipak netko morati platiti, rekla je, istaknuvši da se mjere ne dotiču samog uzroka inflacije.

Ocijenila je da dio mjera, poput ograničavanja cijena energenata, goriva i administrativnih naknada, može kratkoročno pomoći građanima, ali ne rješava temeljni problem. Govoreći o poreznim mjerama, posebno porezu na prekomjerne marže te povećanju oporezivanja dijela obrtnika i privatnih iznajmljivača, ustvrdila je da je riječ o fiskalnim i redistributivnim mjerama koje se ne bi trebale predstavljati kao antiinflacijske.

Upozorila je i da dio socijalnih mjera, poput poreznog rasterećenja umirovljenika, može povećati potrošnju te pridonijeti inflaciji jer će umirovljenicima ostati više i trošit će više.

Grubišić: Dva su ključna uzroka inflacije

Profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Andrej Grubišić ocijenio je da su dva ključna uzroka inflacije prevelika količina novca u optjecaju i rast državne potrošnje te upozorio da se predloženim mjerama uglavnom ne djeluje na te uzroke, a uz to je podsjetio da je hrvatski državni proračun značajno porastao u posljednjih nekoliko godina.

Podržao je zamrzavanje plaća u javnom sektoru i ukidanje poreza na mirovine, no kritizirao je administrativno ograničavanje cijena te subvencije, što, smatra Grubišić, ne dovodi do rješavanja problema. Nema državnog i lokalnog novca, postoji samo novac građana i poreznih obveznika, rekao je.

Samardžić: Kočit će razvoj svog biznisa ili ući u sivu zonu

Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić ocijenio je da su najavljene promjene vezane uz paušalne obrtnike i privatne iznajmljivače proinflacijske jer će se dodatni porezni teret preliti na građane te da bi umjesto dodatnog oporezivanja trebalo poticati razvoj malih poduzetnika.

Dodavanje dodatnih poreza na tu priču dovest će do toga da će se ti ljudi instinktivno odlučiti pokušati držati ispod poreznog praga i kočiti razvoj svog biznisa ili ući u sivu zonu, rekao je.

Posebno je upozorio na poruku koju država šalje malim poduzetnicima koje smatra najproduktivnijim dijelom gospodarstva. Moramo biti svjesni poruke koju šaljemo, da je bolje da ne rastu iznad 40 tisuća eura jer ćemo te klepiti, rekao je.

Da najavljeni rast oporezivanja paušalnih obrtnika i privatnih iznajmljivača nema veze s borbom protiv inflacije te da bi mogao dovesti do rasta cijena i bujanja sive zone, smatraju i predstavnici malih obiteljskih iznajmljivača i obrtnika.

Povećanje poreza kao udar na domaće goste

Predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače Vedran Tomić rekao je da ministar financija povećanje poreza opravdava poreznom pravednošću, no da je postojeći sustav nepravedan jer se porez obračunava po krevetu.

Upozorio je da Hrvatska ima oko 650 tisuća registriranih kreveta na koje se plaća porez i oko 700 tisuća kreveta u nekomercijalnom smještaju. Ocijenio je da će povećanje poreza najviše pogoditi iznajmljivače s najnižim cijenama, među kojima je mnogo onih kod kojih su domaći gosti najčešći.

Potpredsjednica udruge Hana Matić rekla je da oko najavljenih mjera vlada kakofonija te da su poruke Vlade međusobno proturječne.

Prvo imamo naredbu Ministarstva turizma koje kaže: snizite cijene, a onda dođe ministar financija i diže porez, rekla je Matić. Upozorila je da su mali obiteljski iznajmljivači važan dio turističkog sektora te da čine oko 60 posto smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj.

Mostarčić: Porez za paušalne obrtnike raste i do 267 posto

Đurđica Mostarčić iz Hrvatske obrtničke komore također je ustvrdila da se predložene mjere pogrešno nazivaju antiinflacijskima.

Upozorila je da bi predložene promjene značajno povećale opterećenje dijela obrtnika. Porez u zadnja dva razreda raste za 267 posto, rekla je Mostarčić, dodavši da bi i najmanjim obrtnicima s prometom do 40 tisuća eura porez rastao za 35 posto.

Predstavila je prijedlog obrtnika prema kojem bi se za najviše porezne razrede priznalo 80 posto izdataka, što bi, kako je rekla, značilo povećanje poreza od oko 300 eura godišnje umjesto višestruko većeg rasta.