Nakon pooštravanja uvjeta kreditiranja smanjena rizičnost novih kredita, a banke otpornije

Financijska stabilnost jedan je od ključnih preduvjeta otpornog gospodarstva, osobito u vrijeme pojačanih globalnih neizvjesnosti. Kako bi ograničila rast rizika, Hrvatska narodna banka prošle je godine pooštrila uvjete kreditiranja. Prvi rezultati pokazuju manju rizičnost novih kredita i veću otpornost bankovnog sustava. 

Geopolitička situacija i dalje je najveći rizik za hrvatsku financijsku stabilnost. U vremenu kada gospodarstvo dobro napreduje, ljudi su optimistični, više troše, ali se i više zadužuju, što povećava ranjivost u slučaju krize.

- U Hrvatskoj je potražnja i dalje snažna. Ciklička pozicija nam je takva da je vrlo dobro dobra situacija na tržištu rada, rastu plaće, to sve potiče se daljni rast zaduživanja, potiče i potražnju za nekretninama, snažan je i rast cijena nekretnina kredita, kazala je Maja Bukovšak, izvršna direktorica Sektora financijske stabilnosti, HNB.

Ipak, usporio se rast kredita kućanstvima nakon što je Hrvatska narodna banka postrožila kreditiranja potrošača u srpnju prošle godine. 

- Nakon što su se ta ograničenja počela primjenjivati, novi su krediti znatno manje rizični. Smanjio se dio kredita koji su prethodni odobravani uz jako blage kriterije, a istovremeno je došlo do blagog usporavanja kreditne aktivnosti. Mjere su strukturne prirode, one su uvedene preventivno i one će sigurno ostati na snazi, istaknula je Lana Ivičić, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku, HNB.

Tako se broj odobrenih stambenih kredita vratio na prosjek proteklih godina, a broj isplaćenih gotovinskih kredita snažno je pao. 

- Ti dužnici koji su kasnije imali problema u otplati nestambenih kredita, u pravilu su imali niži dohodak, bili su jače zaduženi i imali su niže depozite u bankama. To isto govori u prilog ovim makrobonitetnim ograničenjima, dodala je Ivičić.

Otpornost banaka postupno se smanjuje zbog visokih isplata dobiti, čime se smanjio njihov kapitalni višak. Zato Hrvatska narodna banka najavljuje nove mjere kojima će se pojačati njihova otpornost.

- Od 1. siječnja 2027. povećat će se i stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, naglasila je Bukovšak.

Da bi povećale stabilnost, banke se koriste i složenim financijskim instrumentima, poput sintetske sekuritizacije.

- Banke uzmu nekakav pool kredita koji su slični, ili stambeni krediti ili krediti manjim-srednjim poduzećima i oni ih prodaju investitoru, odnosno investitor im pruži nekakvu zaštitu, a banka im za to da premiju. On je bio jako popularan za vrijeme one prošle krize koju smo imali 2008. godine, ali moram napomenuti kako se danas taj instrument koristi drugačije, puno je sigurniji, puno ga više regulatori nadziru, pojasnio je Ernest Bagarić, viši stručni suradnik u Direkciji za analizu sistemskih rizika.

Mjere HNB-a zasad uspješno smanjuju rizike i jačaju otpornost - kako za banke, tako i za kućanstva. Rizici i mjere i dalje će se pratiti, a prema potrebi, i dodatno prilagođavati.