Žigman: Stabilnost cijena i financijska sigurnost ključni prioritet HNB-a

Novi guverner HNB-a Ante Žigman u Dnevniku HTV-a je istaknuo da je prioritet stabilnost cijena i financijska stabilnost. Naglasio je učinke makrobonitetnih mjera na smanjenje rizičnosti kredita, važnost borbe protiv inflacije te da digitalni euro jača suverenost platnog sustava, dok gotovina ostaje.

Otkrio prioritete: Stabilnost cijena ostaje glavni cilj HNB-a

Nakon što je izabran za novog guvernera HNB-a Ante Žigman otkrio je koji će biti njegovi prvi potezi i hoće li voditi monetarnu politiku na tragu prethodnika.

- Prioriteti što se tiče monetarne politike kod Hrvatske narodne banke definirani su zakonom. Oni su jasni. Hrvatska narodna banka treba se baviti prije svega stabilnošću cijena. Naravno, u sklopu eurozone, mi smo 21. članica u eurozoni, kazao je Žigman.

Spomenuo je kako je ove godine i članica eurozone postala i Bugarska te da u tom kontekstu treba voditi računa o stabilnosti cijena unutar cijele eurozone. 

- Hrvatska narodna banka, u skladu sa svojim mogućnostima dodatnim koje ima, instrumentarij i politike, može pokušati i djeluje na način da regulira, odnosno djeluje na cijene. S druge strane  postoje i drugi elementi, prije svega financijska stabilnost. Mislim da treba voditi o tome puno računa i u tom kontekstu provodimo i makrobonitetnu politiku, rekao je Žigman.

Smatra kako je makrobonitetna politika dala dosta rezultata.

- Njezina osnovna svrha je financijska stabilnost, a to je smanjenje kreditne aktivnosti. Primjećujemo u svim elementima kredita za stanovništvo, dakle i stambenih i gotovinskih i stambenih kredita, da je došlo do smanjenja. Naime, ono što je cilj tih makrobonitetnih mjera je prije svega da na banke se stave određeni zahtjevi koji pooštravaju kreditiranje potrošača, a potrošači u tom kontekstu trebaju voditi računa o svim elementima da budu u mogućnosti otplatiti one kredite koje im banke daju. 

Dodao je da je u trenutku kad je Hrvatska narodna banka pooštrila te mjere prošle godine, s kojr će biti nastavljenr i krajem ove godine, onda je u tom kontekstu i došlo do smanjenja kredita. 

- Ono što eventualno može imati utjecaja na inflaciju je kasniji utjecaj koji se događa u nekom drugom planu nakon ovoga što poluči prve efekte takva neka mjera, kazao je Žigman.

Borba protiv inflacije ostaje prioritet

Inflacija je za velik broj građana tema broj 1. Ove godine se procjenjuje na gotovo 5 posto. Upitan kako tome napokon stati na kraj Žigman je rekao kako je Europska centralna banka pred nekoliko dana svojim mjerama povećanja referentne kamatne stope potvrdila da neće stajati skrštenih ruku, nego da će djelovati na to da se inflacija stavi pod kontrolu.

- Mi u tom kontekstu kao članica eurozone imamo pozitivne koristi od povećanja kamatnih stopa za koje se odlučilo u Europskoj centralnoj banci. I ne samo Hrvatska, nego i sve ostale zemlje članice eurozone. Treba voditi računa da postoje druge politike s kojima se može utjecati na inflaciju. Postoji i geopolitička situacija koja je vezana za potpisivanje mirnog sporazuma - Hormuški tjesnac se otvorio, pala je cijena nafte i to će sigurno imati pozitivne efekte na inflaciju u smislu smanjenja stopa, rekao je Žigman.

Upitan trebaju li građani strahovati da bi se trend rasta kamatnih stopa mogao i nastaviti Žigman je kazao da je glavni cilj Europske centralne banke, a i Hrvatske narodne banke, stabilnost cijena.

- Vodeći računa prije svega da je građanima primarno i najvažnije to da su cijene stabilne, da će građani sigurno cijeniti stabilne cijene, a onda možemo razgovarati možda o nekim drugim efektima koji proizvode više kamatne stope, ali u svakom slučaju stabilnost cijena je za građane primarna stvar, istaknuo je Žigman.

HNB je očuvao stabilnost sustava i zaštitio potrošače

Žigman je na pitanje je li HNB po pitanju inflacije dosad mogao učiniti više, što je česta primjedba i opće i političke javnosti, a moglo se to čuti i kod rasprave o imenovanju rekao kako je pitanje što je bilo iza.

- Ono što je napravljeno je da je zadržana financijska stabilnost, da nam platni sustav radi besprijekorno, da postoji visoka razina kibernetičke sigurnosti kod banaka, da potrošači mogu doći do svojih kredita i da su pri tome zaštićeni, rekao je Žigman.

Dodao je kako je niz mjera koje su vrlo važne za svakog potrošača koji se nalazi u financijskom sustavu.

- Inflacija je, kao što sam rekao, kroz mjere i kroz makrobonitetne mjere o kojima je Hrvatska narodna banka donijela odluku još prošle godine u rujnu polučuje određene rezultate i ja vjerujem da će se uskoro oni vidjeti. Postoje i druge politike, Vlada je krenula sa svojim antiinflacijskim mjerama koje će također polučiti određene rezultate. Skup politika će dovesti do toga da se sigurno cijene stabiliziraju i krenu u smjeru u kojem građani žele, pojasnio je Žigman.

Središnji bankari obično se dijele na jastrebove koji se zalažu za više kamatne stope, strože uvjete kreditiranja i takozvane golubove koji su sve suprotno. Na pitanje kojoj je praksi on sklon Žigman je kazao kako je odrastao u vrijeme hiperinflacije u Hrvatskoj.

- Sigurno je ostao jedan trag toga da treba biti oprezan s inflacijom i da treba na inflaciju na vrijeme djelovati. Treba voditi računa da inflacija ne pogađa one kojima najviše utječe na raspoloživi dohodak, a to su građani sa nižim dohocima. Inflacija je sigurno jedan važan problem o kojem moramo na vrijeme voditi računa, istaknuo je Žigman.

Komentirajući presudu u slučaju švicarski franak te kako će ona utjecati na korisnike kredita s jedne i na bankarski sektor s druge strane Žigman je istaknuo da je donesena pravomoćna presuda koja će dati način kako da se obeštete i preostali potrošači koji nisu konvertirali i koji imaju još određena prava.

- Presuda je sigurno donesena u sklopu i sa svim najboljim mogućim elementima koji su bili sucima na raspolaganju. Sudske odluke treba poštivati bez obzira kako su donesene, odnosno i kome idu više u prilog, rekao je.

Digitalni euro jača suverenost platnog sustava, gotovina ostaje

Jedan od važnih projekata Europske unije, digitalni euro. Žigman je pojasnio što bi on trebao donijeti i hoćemo li u budućnosti i dalje moći plaćati gotovinom.

- Digitalni euro je jako važan projekt za koji vjerujem da će vrlo brzo zaživjeti. Radi se o tome da je europski platni sustav je jako ovisan o američkim "providerima" plaćanja. Njime se stvara suverenost eurozone što se tiče digitalnih plaćanja. Gotovina će i dalje biti zagarantirana kao sredstvo plaćanja i neće doći  do toga da gotovina istisne. Omogućiti će se drugi oblik plaćanja, kroz digitalni euro, čime će se osigurati da suverenost platnog sustava Europske monetarne unije bude na najvišoj mogućoj razini, pojasnio je Žigman.