Njavro: Nakon američko-kineskog dogovora, dolazi razdoblje nove globalizacije

Nakon postizanja ekonomsko-političkog dogovora SAD-a i Kine postavlja se pitanje je li završeno uspostavljanje novog globalnog ekonomskog poretka; carine su sada na mjestu i određeni aranžmani, a od ovog ljeta na snazi su i nova pravila igre između dvije strane Atlantika. Više o problematici nove geopolitičke i ekonomske podjele karata bilo je govora u emisiji Agenda: Svijet.

O implikacijama dogovora na globalnu trgovinu govorio je dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Mato Njavro.

O postignutom dogovoru o carinama i ekonomskoj suradnji istaknuto je da je riječ o najboljem mogućem rješenju u trenutačnim okolnostima.

- On je najbolji dogovor koji se vjerojatno u ovim danima okolnostima mogao napraviti. On također ima glavnu karakteristiku svakog dobrog aranžmana - to da i jedna i druga strana nakon ovoga dogovora mogu reći "napravio sam izvrstan deal", istaknuo je Njavro.

Naglašeno je kako predsjednik Trump potvrđuje ulogu SAD-a kao globalne super-sile, dok se predsjednik Xi čvrsto postavlja u zaštiti kineskih interesa.

- U slučaju SAD-a, predsjednik Trump je pokazao da Amerika je još uvijek glavna super sila i kada Amerika odluči sama promijeniti pravila igre, da svi drugi ipak moraju na neki način slušati. S druge strane, predsjednik Xi i Kina su se dosta čvrsto postavili i nisu dopustili Americi da samo tako na neki način prijeđu preko njih, rekao je.

Promatrajući širu sliku, bjelodano je da su Kina i SAD međusobno isprepletene ekonomije.

- Ako malo gledamo šire, onda vidimo zapravo da su i Amerika i Kina duboko povezane iz prepletene ekonomije i nijedna ne može samo tako se preko noći praktički otpetljati taj odnos, odnosno izaći iz tog odnosa, istaknuo je.

Kraj globalizacije ili redefiniranje pozicija?

Prema riječima Njavre, dogovor SAD-a i Kine odvijat će se u etapama.

- Rekao bih da ovo nije dogovor. Gledamo jednu epizodu u nizu epizoda, ističe. Već od Obamine administracije, Sjedinjene Američke Države su nastojale fokusirati svoju politiku na Aziju, no globalna financijska kriza i konflikti na Bliskom Istoku odgodili su taj zaokret, napominje.

Naglašava kako globalizacija poprima nove konture i obrise.

- Trump je u prvoj administraciji Kinu postavio u središte svog vojnopolitičkog programa, što je Biden u velikoj mjeri nastavio, dok Trump u drugoj administraciji, s većom konsolidacijom moći unutar Republikanske stranke, sada može agresivnije provoditi tu politiku, pojašnjava. Globalizacija neće nestati, globalizacija se mijenja, rekao je.

Apostrofira da je Kina svjesna da je ovisna u nekim sektorima i Kina želi tu svoju ovisnost smanjivati. 

- Predsjednik Xi je 2013. u Astani dao govor o svom programu "Pojas i put". Kroz taj program Kina zapravo diverzificira logističke tokove i shodno tome investira po Centralnoj Aziji. Upravo zato da bi smanjila ovisnost, pojašnjava.

Globalne napetosti i lokalna pragmatičnost

Ističe da trenutačni američko-kineski trgovinski pritisci ne treba promatrati samo kroz carine, već kao signal globalnim kompanijama o važnosti proizvodnje u SAD-u.

Naglašava da promjene u opskrbnim lancima i proizvodnim strukturama ne mogu nastati preko noći te da Kina, svjesna ovog pritiska, nastoji smanjiti vlastitu ovisnost i očuvati kontrolu nad ključnim resursima poput rijetkih metala.

Eksplicira kako zemlje jugoistočne Azije pragmatično balansiraju između američke i kineske prisutnosti u regiji. Balansiraju između investicija Kine i prisutnosti SAD-a.

-Jugoistična Azija, odnosno regija ASEAN, njima je ovaj dogovor od egzistencijalne važnosti. To su veoma pragmatične zemlje koje zapravo jako puno rade s Kinom. Kina se enormno osjeća u tom dijelu svijeta kroz investicije, kroz ulaganja, kroz izgradnju infrastrukture i svi su oni sretni da je Kina tu, više manje. Ali s druge strane, još su više sretni što i Amerika ima ozbiljnu prisutnost tamo, kazao je.

Uloga EU u novom svjetskom preslagivanju

S osvrtom na posljedice trenutačnih međunarodnih događaja naglasio je uspješnost projekta EU.

- Mislim da je jedna lekcija koju smo svi mogli naučiti iz ove situacije, da je Europska unija uz sve svoje mane i nesavršenosti, jedan izrazito bitan i uspješan projekt, ustvrdio je.

Komentirajući energetske izazove u Europi ustvrdio je da je glavni problem kontinenta konkurentnost zbog skupe energije i da se sada opskrba prebacuje na Ameriku i LNG.

- Također, Europa nema mir. Na svojim istočnim granicama ima ozbiljan rat i dok se Europa ne nađe načina, europski lideri moraju naći načina nekako taj rat privesti kraju, jer Europa se treba posvetiti ekonomskom razvoju i podizanju prosperiteta i životnog standarda svojih građana, poručio je.

Multipolarni svijet i Trumpova vanjska politika

Istaknuo je kako je Trump prvi pravi američki post-hladnoratovski predsjednik koji je shvatio da Amerika zapravo više nema takozvanog egzistencijalnog neprijatelja nigdje. Kao što je imala za vrijeme hladnog rata.

- Na neki način Trumpova cijela vanjska politika je egzekucija te ideje. On će na neki način američku prisutnost po svijetu smanjiti i dalje će biti ono što se zove "offshore balancer".

- To je prilika za nove igrače poput zemalja u ASEAN-u, za Indiju, za Brazil i Južnu Ameriku. Jer svijet nije samo jedna sila koja dominira. Danas je svijet kompleksnije mjesto i cijeli taj globalni jug se ubrzano razvija.

Naglašava da konkurencija između Amerike i Kine nije borba za nestanak jedne strane, već djelovanje unutar zajedničkog globalnog sustava.

- Nismo u sustavu gdje imamo dva sustava koja se bore za globalnu premoć i da bi jedan pobijedio, drugi mora nestati. Zapravo, svi zajedno živimo u jednom sustavu. Znači, i Amerika i Kina se natječu unutar istog tog sustava gdje je svaka zemlja negdje na skali između slobodnog tržišta i recimo, jake intervencije države. Smatram da se vraćamo se na tradicionalne postavke, zaključio je.