Novotny: Svaka mjera koja stvara nova radna mjesta je dobro došla, no to nije dovoljno

09:47 / 23.12.2021.

Autor: Mirjana Grahovac/U mreži Prvog/HRT/D.D.

U mreži Prvog

U mreži Prvog

Foto: HRT / HTV

Svaka mjera koja doprinosi stvaranju novih radnih mjesta je svakako dobro došla u ovoj situaciji, međutim za funkciju proizvodnje to su osnove ekonomije. To nije dovoljno, vi kad počnete raditi treba vam više kapitala nego što su to ove mjere, potrebne su komplementarne mjere koje bi dodale kapital da biste mogli početi raditi. To su sve nedovoljne mjere da bi iz mikropoduzetnika mogli narasti u velikog, rekao je ekonomski analitičar dr. sc. Damir Novotny u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog".

 Kako ostvariti potporu koja za povratnike iz EU može iznositi do 200 tisuća kuna? Koji su uvjeti za potporu kod ekonomskih migracija u slabije razvijene hrvatske krajeve?

- Mi smo u posljednja dva dana vezano za mjere aktivne politike zapošljavanja imali jednu javnu raspravu u kojoj se gotovo cijela rasprava svela na taj demografski karakter mjera. Ove mjere prije svega treba gledati kao ekonomske mjere, kao mjere poticaja za zapošljavanje, i kao mjere koje su kompatibilne s izlaskom iz ekonomske krize koju je prouzročila pandemija. Došli smo u fazu gdje ne moramo više čuvati radna mjesta nego možemo kreirati radna mjesta. Kako bi to kreiranje bilo šo brže, što adekvatnije, što kvalitetnije, i kako bismo dali podršku kakvu smo davali do sada, i snažniju. Kreirali smo osam mjera politike aktivnog zapošljavanja, za njih smo odredili više od milijardu kuna, i očekujemo da će se u 2022. kreirati radna mjesta u Republici Hrvatskoj, najavio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Ministar Aladrović pojasnio je kako se radi se o mjeri za zapošljavanje u kojoj se potiče poslodavce da zapošljavaju teško zaposlive, mjeri za pripravništvo kako bi se onima koji prvi put ulaze na tržište rada omogućio jednostavniji ulazak, jeftiniji za poslodavca i na taj način bi se potaknulo zapošljavanje mladih, mjeri za samozapošljavanje, mjeri za obrazovanje i usavršavanje, mjeri koja je vezana za skraćeno radno vrijeme, mjeri javnih radova, čitav niz mjera kako bi se kreirala dodatna radna mjesta.

- Mjera "Biram Hrvatsku" je samo jedna dodatna ekonomska mjera s demografskim karakterom u kojoj želimo potaknuti sve one koji su se u nekom trenutku odselili iz Republike Hrvatske i potražili u europskom gospodarskom prostoru svoju sreću kako bi se, ukoliko imaju želju, jednostavnije vratili u Hrvatsku i pokrenuli vlastiti posao, samo mjera samozapošljavanja može biti kombinirana s mjerom "Biram Hrvatsku". Na taj način smo htjeli potaknuti uspješne kvalitetne zaposlenike koji imaju određene ambicije, koji imaju želju za razvojem vlastitog poslovanja - da se vrate, međutim istu tu mjeru mogu koristi ti i naši građani. Očekujemo a taj način potaknuti konkurentnost u ekonomiji i dodatno zapošljavanje, naglasio je Aladrović.

Poduzetnik Ivan Mihovec korisnik je mjera u industriji dizajna interijera, na pitanje koje su dobre, a koje eventualno loše strane mjera i koliko su mu pomogle, odgovorio je da su mu mjere u početku pomogle da stane na noge i pokrene svoj biznis.

- Osigurale su mi sredstva koja su mi u tom trenutku bila dovoljna da počnem sa svojim poslom, to je bilo 75 tisuća kuna, smatram da eventualno za neke druge djelatnosti je potreban i već iznos novaca da netko primjerice prerađivačkoj industriji mogao kupiti ili unajmiti stroj i početi poslovati, ali za moju struku to je bilo dovoljno. Veseli me da mogu nastaviti s mjerama. Meni je pomogao širok krug poznanstava i prijateljstava pa sam imao u samom startu angažmane i projekte. Smatram da bi mladim poduzetnicima dosta pomoglo da država osigura neku digitalnu mrežu na kojoj bi se mogli predstavljati novi mladi poduzetnici i izmjenjivati iskustva, a ujedno jedni s drugima surađivati i implementirati svoje proizvode na tržište, podijelio je Mihovec.

- Hrvatska ima, ako gledamo s makroekonomske pozicije, nedostatak radnih mjesta, niska razina zaposlenosti, jedna od najnižih u Europskoj uniji. Oko 50 posto radno sposobnog stanovništva radi u oficijelnoj ekonomiji, nas malo ublažava ta siva zona po svim procjenama svjetske banke i drugih relevantnih međunarodnih institucija, u toj "ekonomiji u sjeni" možda još možemo vidjeti možda još 10-20 post BDP-a. Svaka mjera koja doprinosi stvaranju novih radnih mjesta je svakako dobro došla u ovoj situaciji, međutim za funkciju proizvodnje to su osnove ekonomije, ističe ekonomski analitičar dr. sc. Damir Novotny.

Novotny naglašava da mjere nisu dovoljne, da je potrebno više od početnog kapitala, te kaže kako su potrebne komplementarne mjere koje bi dodale kapital kako bi poduzetnici mogli početi raditi. "To su sve nedovoljne mjere da bi iz mikropoduzetnika mogli narasti u velikog", rekao je.

- Posebna tema je radna snaga i ljudski potencijal koja je jedna od varijabli u toj funkciji koja nama nedostaje, tu će svakako trebati raditi na potpunom otvaranju tržišta rada, ja sam zagovornik potpunog otvaranja tržišta rada prema radnoj snazi Europske unije. Unutar Europske unije vidimo migracije koje su išle u dva smjera, kod ovih zemalja koje su postale članice Europske unije vidjeli smo veliki val emigracije iz tih zemalja, ali zbog rastućih troškova života u zemljama zapadne Europe jedan dobar dio tih ljudi se vratio. Ne samo što su troškovi života porasli, nego zbog toga što su se otvorile neke nove mogućnosti zapošljavanja u tim zemljama, rekao je ekonomski analitičar.

- Trebamo, osim ovakvih mjera na kojima ministar radi, svakako je dobro da posijemo taj kapital, međutim moramo znati da nisu svi ljudi poduzetnici, poduzetnički duh ima možda 5 posto stanovnika, ne može vi nekoga tjerati u poduzetništvo ako on to ne znaju, mi trebamo i velike poduzetnike koji stvaraju i zapošljavaju ljude, dodao je Novotny.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!