Od Badnjaka do Nove godine; blagdani sve teži za kućni budžet

Procjenjuje se da ćemo ove godine u prosincu potrošiti oko dvije i pol milijarde eura. Blagdanska je košarica opet poskupjela u odnosu na prošlu godinu.

Izabela Delfa Mišić iz Nezavisnih hrvatskih sindikata u emisiji U mreži Prvog kazala je kako sindikat već godinama izrađuje blagdansku potrošačku košaricu koja je podijeljena u 3 kategorije: bogata, srednja i skromna.

- Nju čine tradicionalna jela koja su zastupljena u RH i napravljeni su normativi za tročlanu obitelj. Ne radi se samo o jednom obroku nego za njih više. Od Badnjaka do Nove Godine, rekla je.

Dodaje kako ove godine bogata košarica porasla je za 15,93 posto, što znači da iznosi 626,74 eura. Srednja košarica je u rastu za 15,92 posto i iznosi 250,53 eura, dok ona skromna iznosi 140 eura i u rastu je za 15,26 posto.

- Primijećene su različite cijene u raznim gradovima za isti proizvod od istog proizvođača. Primijećeno je da su cijene sniženih proizvoda veće od prošlogodišnjih redovnih cijena. Primijećen je i znatno veći broj uvoznih proizvoda koji nude nižu cijenu, ali mi savjetujemo potrošače da pogledaju sastav i kvalitetu tih proizvoda, naglasila je.

Mirko Budimir, dopredsjednik HUP - Udruga trgovine istaknuo je kako trgovci ne mogu puno utjecati na cijenu košarice jer je ona zadana 80 posto s ograničenim cijenama 100 proizvoda.

- Kada govorimo o cijenama, svi upiremo prstom u trgovce, ali oni su samo jedna karika u lancu. Trgovac može na cijenu utjecati samo sa svojom maržom, a ovo drugo je sve zadano. Proizvođački troškovi, porezi su zadani, a naša marža se nije mijenjala zadnjih 5-6 godina, a ona iznosi 2,5 posto neto marže, naglasio je.

Tanja Filipović Popović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača Osijek kazala je kako se po cijenama blagdanske košarice vidi koliko su cijene u trgovinama povećane.

- Povećanje cijena je veća od inflacije. Ova situacija je nastala uvođenjem eura. Mislim da su potrošači u teškoj poziciji. Imali smo situaciju da se cijena nekog proizvoda uvođenjem eura povećala 200 posto, istaknula je.

Mišić se osvrnula na ograničene cijene koje, kako kaže, nisu snižene već ograničene s čime Vlada pokušava pomoći najugroženijima, ali naglašava kako se s time neće riješiti problem kupovne moći građana dugoročno, a nama, naglašava, trebaju dugoročna rješenja i strateški ciljevi.

Budimir smatra da administrativno određivanje cijena nije dobro dugoročno.

- Mi kao potrošači se moramo zalagati da nema monopola, da ima tržišnog natjecanja i mi ćemo odlučiti kod koga ćemo kupovati i nagraditi onoga koji će nam za naš novac dati, rekao je.

Naglašava kako su trgovci potplaćeni, ali s obzirom na marže poslodavac im ne može dati veće plaće.

- Ima trgovaca koji daju iznad prosječne plaće, ali ima i onih koji jedva isplaćuju minimalne, rekao je.

Mišić je kazala kako je u prvih 19 dana ovog mjeseca broj izdanih računa bio u rastu za 5 posto, dok su iznosi računa bili veći za 11 posto.

- Cijene rastu i zbog profitne politike. Kod nas je najveći problem našeg gospodarstva što mi nismo samodostatni te i dalje uvozimo značajni broj prehrambenih proizvoda, dok imamo paradoks jer izvozimo naše sirovine, a onda ih uvozimo po dvostruko ili trostruko većim cijenama, istaknula je.

Filipović Popović je ukazala na to kako je primijećeno da trgovci preljepljuju naljepnice s rokovima trajnosti hrane. Kako kaže, jedan dio potrošača reagira na to, ali dio potrošača to ne primijeti i konzumira te proizvode.

"Cijene diktira tržište, a naši prihodi ono što ćemo kupiti"

- Što se tiče nutritivne vrijednosti nekih uvoznih proizvoda koje kupujemo i kupnji lokalnih proizvoda, kao što cijene diktiraju tržište, tako i naše plaće i mirovine diktiraju ono što ćemo kupiti. Često se odlučujemo na jeftiniju namirnicu i ne gledamo nutritivnu vrijednost iste, naglasila je.

Na pitanje zašto su cijene nejednake kada je riječ o trgovačkim lancima, Mišić je kazala kako su to profitne politike trgovaca, uvoznika i dobavljača, ali za sve je, kako kaže, kriva naša prirodna ekonomija jer kod nas i dalje dominira uslužna djelatnost.

- Nama treba jača proizvodnja, poljoprivreda i industrija, naglašava.

Više pogledajte u videu: