Od šivaćeg stroja do kokpita: Golemi jaz u primanjima radnika

Na burzi rada - nezaposlenih je trenutačno na povijesno niskim razinama, a plaće, barem sudeći prema zadnjoj službenoj statistici, u stalnom su porastu. Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća u pravnim osobama za studeni prošle godine iznosila je gotovo 1.500 eura, što je u odnosu na listopad godinu ranije - realno više za 1,3%, a u odnosu na isti mjesec lani realno više za 5,7%.

No plaće se od tog prosjeka znatno razlikuju među pojedinim zanimanjima.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za studeni 2025. isplaćena je u djelatnosti zračni prijevoz, u iznosu od 2.315 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 967 eura. Treba dodati ipak da je ovdje riječ o prosjeku te da je većina zaposlenih - njih 38% - u platnom razredu od 1000 do 1.500 eura mjesečno.

Najniže plaće u djelatnosti proizvodnje odjeće

Vrijedne ruke gospođe Nediljke već 34 godine ne odvajaju se od šivaćeg stroja. Posla ima, ali od tog rada teško se živi. Šivanje traži vrijeme, a ono se, kaže, ne plaća.

- Stradaju koljena, noge, oči, kralježnica. Šivanje je teško. Noću znam raditi do tri ili četiri sata ujutro da uspijem zaraditi za davanja. Onda, ako imam sreće, nekad mi ostane i plaća. Jer kad naplatim deset eura, onda sam skupa i nisam normalna, rekla je krojačica Nediljka Lukačić.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, najniža je prosječna plaća u djelatnosti proizvodnje odjeće i iznosi 967 eura neto. Pri vrhu najbolje plaćenih su zaposleni u djelatnosti zračnog prijevoza s prosječnom plaćom od 2315 eura.

- Zrakoplovstvo se promovira kao siguran način prijevoza i jako puno se ulaže u sigurnost, a dio ulaganja u sigurnost su i plaće radnika. Ideja je osigurati dobre plaće, da su ljudi zadovoljni i rade kvalitetan posao, čime se osigurava i sigurnost, rekao je Petar Andraši, docent na Fakultetu prometnih znanosti i instruktor letenja.

Slijede zaposleni u zdravstvu, s prosječnim primanjima od 2.146 eura.

- Imamo plaće sukladno našim koeficijentima, koje određuju ministarstvo i Vlada. Na razini Hrvatske imamo dosta dežurstava i puno pripravnosti. U malim bolnicama često nedostaje anesteziologa pa, da bi se pokrila služba, treba više dežurati, rekla je primarijus Željka Gavranović, specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.

Prosječne plaće u IT industriji prešle 2000 eura

Prosjek zarade u IT industriji malo je viši od 2.000 eura. Stoga ne iznenađuje što se upisne kvote na Fakultetu elektrotehnike i računarstva redovito popunjavaju, a diplomirani inženjeri tražena su radna snaga.

- Mnogi već na završnim godinama fakulteta rade. To je i plus i minus jer ne uspijevaju u potpunosti proživjeti studentski život, ali je izvrsno jer većina naših studenata u trenutku izlaska na tržište rada već ima određeno iskustvo, rekao je Tomislav Capuder, prodekan za istraživanje i inovacije na FER-u.

U Zavodu za zapošljavanje kažu da ponuda i potražnja diktiraju cijenu rada.

- Preko HZZ-a jako su tražene čistačice, konobari i prodavači, no njih ima na tržištu rada i potražnja se može nadopuniti, dok visokokvalificiranih radnika nema, rekla je Anđelka Batina, voditeljica Odjela za analizu i poslovno izvještavanje HZZ-a.

I zato neki poslovi donose plaće koje su iznad prosjeka, a neki tek minimalac.