Porast bolovanja u Hrvatskoj: HZZO fokusira kontrolu na smanjenje zloupotrebe

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje usvojio je izvješće o radu Sektora kontrole za 2025. godinu. Poseban fokus bio je na kontroli privremene nesposobnosti za rad, a zaključeno je da je porasla stopa bolovanja te broj dugotrajnih bolovanja.

Prema podacima HZZO-ove kontrole bolovanja za 2025., možemo zaključiti da radno aktivni Hrvati ne mijenjaju navike kada je riječ o odlasku na bolovanje.

- Svaka bolest nije radna nesposobnost. Zna se što je radna nesposobnost, da ne može obavljati svoje radne zadatke na licu mjesta, kaže Branislava Čilić, dr. med, spec. obiteljske medicine.

U prosjeku Hrvati godišnje boluju 11 dana. Podaci su pokazali da svaki četvrti od gotovo 19 tisuća pregledanih osiguranika nije imao medicinsku osnovu za nastavak bolovanja.

- Najčešće su akutne respiratorne bolesti, kratkotrajne, i maligne bolesti, i još jedna grupa pacijenata, koja ide na dugotrajna bolovanja, su psihičke bolesti, rekla je Čilić.

Kada bolovanje postane sumnjivo, u ambulantu obiteljske medicine dolazi kontrola Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

- Kontrole bolovanja se vrše u ordinacijama privatne zdravstvene zaštite, dakle izabranog doktora, gdje se pregledava je li dobro vođena medicinska dokumentacija, postoje li razlozi da pacijent i dalje bude na bolovanju, ili su možda prestali medicinski razlozi. I te indikacije ako su prestale onda kontrolori HZZO-a mogu zatvoriti bolovanje direktno, naveo je Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.

Iskorištavanje sustava bolovanja najveći teret stvara poslodavcima, financijski, ali i putem dodatnog pritiska na ostale radnike.

- Mnogi zaposlenici koji moraju tada kompenzirati oni su pod većim opterećenjem, što usporava operativnost poslovnih sustava, izjavio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.

Stojić smatra da bi kontrole bolovanja morale biti strože, što bi obeshrabrilo radnike da otvaraju lažna bolovanja.