OMF-ovi s rekordnim prinosima: članovima od osnutka zaradili 11,3 milijarde eura

Obvezni mirovinski fondovi (OMF) su od svog osnutka do kraja 2025. za svoje članove zaradili ukupno 11,3 milijarde eura, dok je samo lani neto imovina pod upravljanjem OMF-ova uvećana za 3,2 milijarde eura, istaknuto je na konferenciji za medije UMFO-a.

Neto imovina pod upravljanjem OMF-ova na kraju prosinca 2025. dosegnula je 26,5 milijardi eura, odnosno uvećana je za 3,2 milijarde eura ili 13,9 posto u odnosu na godinu dana ranije.

Nakon iznimno dobrih 2023. i 2024., mirovinski fondovi tako su nastavili ostvarivati rekordne prinose, što je rezultat i povoljnih tržišnih uvjeta i pozitivnih makroekonomskih kretanja, rečeno je na konferenciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

- Unatoč sveprisutnim geopolitičkim tenzijama, financijska tržišta u svijetu su ostala vrlo otporna i 2025. završile vrlo uspješno, izjavio je predsjednik UMFO-a Kristijan Buk.

Naveo je da je domaće dioničko tržište s plusom od 25 posto u svojoj izvedbi bilo bolje od razvijenih tržišta, ali i slabije od regionalnih, s obzirom da je primjerice slovenski indeks porastao za 58 posto, a poljski i mađarski za oko 49 posto.

Ulaganja u dionice gotovo 25 posto ukupne imovine

Inače, na kraju prošle godine ulaganja svih OMF-ova u dionice, domaće i strane, iznosila su 6,5 milijardi eura, odnosno 24,4 posto ukupne imovine, dok su i dalje bila dominantna ulaganja u obveznice, s 14,9 milijardi eura ili 56,2 posto ukupne imovine.

U najliberalnijoj kategoriji A mirovinski fondovi su lani ostvarili prosječan prinos od 16 posto, odnosno 8,44 posto od osnivanja. U kategoriji B godišnji prinos je iznosio 8,83 posto, dok od osnivanja tog fonda iznosi 5,54 posto. Za kategoriju C, pak, prinos je u 2025. iznosio 2,08 posto, dok je prosječan godišnji prinos od osnivanja 3,25 posto.

Na kraju 2025. OMF-ovi su ukupno imali 2.400.180 članova, što je oko 66 tisuća više nego krajem 2024. godine. Pritom je A kategorija brojala 522 tisuće članova, C kategorija 82 tisuće, a najbrojnija B kategorija njih više od 1,8 milijuna.

Za primjer, Buk je iznio stanje osobnih računa dvije osobe koje su u B kategoriju uplaćivale od početka rada fonda, to jest 2002. godine.

Tako je osobi koja je uplatila 24.085 eura trenutno stanje računa 41.246 eura, a koja je uplatila 65.780 eura, sada na računu ima 118.873 eura. Buk je i predsjednik Uprave Allianz ZB-a, a riječ je o konkretnim primjerima osoba koje su članovi tog mirovinskog društva.

"Do korekcije dioničkih tržišta će kad-tad doći"

Zadovoljstvo prinosima svojih fondova izrazili su i predsjednici uprava preostala tri obvezna mirovinska fonda - Gordan Šumanović (RBA OMF), Petar Vlaić (Erste Plavi) i Rosa Marić (PBZ/CO).

Istaknuli su da su prinosi rasli prvenstveno zahvaljujući rastu dioničkih tržišta, kako američkog i europskih tako i hrvatskog i slovenskog, a iako svi pozitivno gledaju i prema budućnosti, svjesni su da su rizici uvijek prisutni. Pritom se moglo čuti i kako svaki od upravitelja OMF-ova ima svoje strategije, razmišljanja oko ulaganja te različiti ponder rizika u portfeljima.

Vlaić je tako kazao da je prošla godina bila treća zaredom kako su tržišta rasla, pa je tako prisutan strah kada će opet doći godina u kojoj će prinosi biti negativni. No ističe da sve treba gledati dugoročno, tako da pad u nekoj godini ne treba shvaćati katastrofično.

Šumanović je rekao da su RBA obvezni mirovinski fondovi konzervativnije pozicionirani u odnosu na konkurenciju te da su u protekle tri godine ostvarili nešto niže prinose.

- Razlozi takvom pozicioniranju proizlaze i iz njihovog stava da je trenutna evaluacija američkog tržišta, koje je na povijesno visokim razinama, u dugoročnijoj perspektivi neodrživa i da će doći do određene korekcije, pojasnio je.

Buk je izjavio da ništa ne može trajati vječno i da će do ozbiljnije korekcije doći, no nitko ne može znati kada će se to dogoditi.

No, istaknuo je, zato svi i pripremaju portfelje, kako bi bili što otporniji i što prije se oporavili od eventualnog pada vrijednosti. Napomenuo je i da su portfelji ipak većinom sastavljeni od obveznica, pa tako naravno i od hrvatske države, što "predstavlja određeno sidro".

Rast dobrovoljne mirovinske štednje

Kada je riječ o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, osam otvorenih i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond imali su na kraju 2025. nešto više od 495 tisuća članova, što je skok za 6,1 posto na godišnjoj razini.

- Imovina pod upravljanjem tih fondova dosegnula je 1,66 milijardi eura, čime je po veličini iza fonda B, a veća od obveznih fondova A i C, napomenuo je Buk.

Izrazito mu je drago jer dobrovoljna mirovinska štednja raste, pri čemu je, poručio je, bez obzira na odličan performans drugog stupa, poželjno da se svatko brine za svoju mirovinu i samostalnim ulaganjima u treći stup, što inače poticajima podržava i država.