Globalna sigurnosna slika: Napetosti na više kriznih žarišta

Napetosti na više svjetskih kriznih žarišta dodatno rastu. Američka vojska ponovno je izvela napade na jugu Irana, dok Ukrajina traži hitne međunarodne konzultacije nakon novih ruskih udara na kijevsku regiju. Istodobno, nakon prosvjeda u Beogradu zaoštravaju se političke poruke u regiji, uz optužbe iz Srbije o navodnoj potpori prosvjednicima iz Hrvatske. 

O aktualnim političkim krizama u emisiji U mreži Prvog govorili su novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić, novinar i urednik Telegrama Đivo Đurović te vojni analitičar i kolumnist portala Dijalog.hr Mario Galić.

Iako je američki predsjednik Donald Trump izjavio da je sporazum s Iranom blizu, novi američki napadi na jugu Irana ponovno su podigli napetosti na Bliskom istoku i bacili sjenu na pregovore između Washingtona i Teherana

Komentirajući motive napada, novinar i urednik Telegrama Đivo Đurović ocijenio je kako oni nisu ni pokušaj prisile Irana na ustupke niti dokaz da su pregovori potpuno propali, nego pokazatelj da američka administracija nema jasnu strategiju.

- Pokazuje se, da nema ideje što bi se napravilo, jer Amerika nema dobrog izlaza iz ove situacije, rekao je Đurović.

Đurović: Amerika bez jasne strategije prema Iranu

Đurović navodi kako američki napadi tijekom pregovora dodatno potkopavaju mogućnost dogovora i Iranu šalju poruku da Washingtonu ne može vjerovati.

- Dva puta su američki napadi, i prošle godine i ove godine počeli usred pregovora, što samo Irancima sugerira da ne pregovaraju s Amerikancima i da im ne mogu vjerovati, rekao je.

Prema njegovim riječima, pregovori bi se trebali voditi „u dobroj vjeri“, bez istodobnih vojnih akcija, zbog čega sada postoji još manje razloga da Teheran vjeruje američkoj strani.

Đurović smatra i da Washington nema jasno definirane ciljeve ni način kako ih ostvariti.

Naglasio je kako ne postoji realna mogućnost kopnene vojne intervencije, bez koje se, smatra, ne mogu ostvariti ciljevi poput promjene režima ili rješavanja pitanja nuklearnog programa.

Ocijenio je i da su aktualni napadi više politička nego vojna poruka.

- Ovo je pokazivanje više nego vojno djelovanje. Trump pokazuje svojim možda kritičarima u Americi, u Republikanskoj stranci, da nije tako slab kao što zapravo jest, naveo je.

Govoreći o mogućnosti dubljeg američkog uključivanja u sukob, Đurović je ustvrdio da do toga ipak neće doći unatoč pritiscima i kritikama.

Ipak, smatra da Washington sada pokušava pronaći način izlaska iz situacije bez političke štete za američkog predsjednika.

- Amerika je doživjela strateški poraz, iako je vojno postigla svoje ciljeve, izjavio je Đurović, dodajući kako administracija sada pokušava pronaći način da Trump "ne izgleda kao gubitnik".

Vurušić: Napadi ne slabe, nego radikaliziraju Iran

Komentirajući strategiju američkog predsjednika Donalda Trumpa u odnosu prema Iranu, novinar Vlado Vurušić ocijenio je kako nije jasno postoji li uopće dosljedan plan djelovanja.

- Kakva je strategija Trumpa, mi zapravo ne znamo, rekao je Vurušić, ističući da je Trump u više navrata proglašavao pobjedu i tvrdio da je Iran na koljenima, iako se to u stvarnosti nije dogodilo.

Prema njegovim riječima, cijeli se proces odvija u ponavljajućem obrascu bez jasnog ishoda.

Vurušić smatra da dosadašnji napadi nisu doveli do slabljenja iranskog režima, nego do njegove dodatne radikalizacije i jačanja unutarnje represije.

- Režim se nije oslabio, nego se dodatno radikalizirao, rekao je, dodajući da Revolucionarna garda sada „praktički vodi cijelu stvar“.

Upozorio je i na pojačane represivne mjere unutar Irana.

- Režim pojačava nasilje, vrše se gotovo masovne egzekucije ljudi koji su protiv režima, ljudi nestaju u zatvorima, naveo je.

Ocijenio je da takav razvoj događaja ide suprotno od ciljeva zbog kojih su akcije pokrenute.

Govoreći o trajanju i mogućem razvoju sukoba, Vurušić je istaknuo da politički faktori u SAD-u, uključujući Trumpov imidž i pritiske, imaju važnu ulogu u dinamici događaja.

Apostrofirao je kako predsjednik Trump nastoji stabilizirati situaciju i prikazati rezultate, iako je neizvjesno koliko je to ostvarivo s obzirom na nastavak sukoba i širenje napetosti.

Galić: Napadi ograničeni, ključan mogući dogovor o uraniju

Zapovjedništvo SAD-a je u priopćenju poručilo da su napadi poduzeti u samoobrani te da im je cilj bio zaštititi američke trupe „od prijetnji koje predstavljaju iranske snage”.

S obzirom na raniju izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da su iranske vojne sposobnosti gotovo potpuno uništene, postavlja se pitanje kako se takve tvrdnje uklapaju s aktualnim obrambenim akcijama.

Vojni analitičar Mario Galić ocijenio je kako su noćašnji napadi ograničenog karaktera te da se ne radi o iznimci u odnosu na ranije događaje.

- Ovi noćašnji napadi su bili ograničeni, to nije ni prvi ni vjerojatno ni zadnji put, rekao je Galić, dodajući da se o sličnim incidentima ranije nije toliko izvještavalo.

Istaknuo je kako su se i prethodnih tjedana događali slični napadi, ali nisu privukli veću medijsku pozornost.

Podsjetio je i na ranije operacije u regiji, navodeći da se radi o kontinuiranom obrascu napada i protunapada, uključujući i djelovanja oko Perzijskog zaljeva i napetosti između američkih i iranskih snaga.

- Takvi napadi nisu ništa što se do sada nije događalo i ne treba ih prenapuhivati, kazao je.

Kao važniju informaciju izdvojio je mogućnost diplomatskog pomaka, odnosno navodni dogovor o predaji obogaćenog iranskog uranija Kini.

Naveo je kako bi, ako se to doista realizira, takav potez mogao predstavljati značajan korak prema mirovnom sporazumu, ali je naglasio da ostaje otvoreno pitanje hoće li se dogovor uopće provesti.

"Rusija bez većih dobitaka u Ukrajini"

Komentirajući stanje na bojištu u ratu u Ukrajini, novinar Vlado Vurušić ocijenio je kako se rat već petu godinu odvija u valovima uspjeha jedne i druge strane, uz trenutačno nešto povoljniju situaciju za Ukrajinu.

Na pitanje može li to biti razlog eskalacije ruskih napada, Vurušić je ocijenio da Vladimir Putin nastoji promijeniti situaciju pritiskom na ukrajinsku infrastrukturu.

Prema njegovim riječima, riječ je o strategiji iscrpljivanja kroz udare na energetsku, vodovodnu i toplinsku mrežu.

- Gađanjem infrastrukture, energetske, toplinske, vodovodne, kako bi doveo Ukrajince u očaj i onemogućio normalan život, rekao je.

Dodao je kako su ruski gubici u ratu vrlo visoki te da, prema procjenama, dosežu razmjere koji ozbiljno opterećuju demografsku sliku zemlje.

Unatoč tome, smatra da Moskva pokušava ojačati svoju poziciju intenziviranjem napada, iako ukrajinska strana, kako kaže, pokazuje otpornost.

- Ukrajince je teško obeshrabriti, istaknuo je, navodeći da su preživjeli teške zimske uvjete i stalne napade na infrastrukturu.

Vojni analitičar Mario Galić ocijenio je kako Vladimir Putin u ratu u Ukrajini, unatoč dugotrajnom sukobu i velikim gubicima, nije ostvario značajnije teritorijalne dobitke izvan Krima.

- Praktički, nije ništa osvojio za ovu količinu žrtvi. Najveći uspjeh mu je još iz 2014. kad je osvojio Krim, rekao je Galić.

Govoreći o širim sigurnosnim implikacijama, Galić je upozorio da bi eventualni završetak rata u Ukrajini mogao otvoriti prostor za nove ruske poteze prema Baltiku.

Optužbe prema Hrvatskoj dio političke mobilizacije u Srbiji

Komentirajući tvrdnju predsjednice Skupštine Ane Brnabić da prosvjednici protiv vlasti u Srbiji podršku iz inozemstva dobivaju iz Zagreba, Vurušić je ocijenio je kako je riječ o političkoj manipulaciji.

- To je jedna čista propagandna izjava i cijela Vučićeva propaganda ide na to, rekao je Vurušić, dodajući kako se u takvim porukama Hrvatska koristi kao najlakši vanjski neprijatelj za mobilizaciju dijela javnosti.

Prema njegovim riječima, takve tvrdnje služe za unutarnjopolitičke potrebe i nemaju uporište u stvarnosti.

Dodao je kako ga zabrinjava smjer u kojem se razvijaju politički i društveni procesi u Srbiji, posebno među studentima.

Ocijenio je da se dio studentskog pokreta pomiče prema desnici i temama poput Kosova i Jasenovca, što smatra problematičnim.

- Najveći problem je što studenti nisu u potrazi za novim Đinđićem, nego za nekakvim novim Koštunicom ili, ne daj Bože, Slobodanom Miloševićem, zaključio je.

Komentirajući političku situaciju u Srbiji, Đurović je zaključno poručio da je politička odgovornost za promjene u Srbiji isključivo na njezinim građanima, uz stav da vanjski akteri u tom procesu ne mogu imati presudnu ulogu.

- Ja mislim da ništa gore Srbiji se ne može dogoditi osim ostanka Aleksandra Vučića na vlasti, i mislim da oni sami moraju riješiti to, a da se to u suštini nas tiče samo utoliko da im želimo svako dobro, ali da im mi ne možemo pomoći, zaključio je.