Opskrba gorivom i gnojivom pod pritiskom rasta cijena i potražnje

Cijene goriva i mineralnih gnojiva u Hrvatskoj rastu, a poljoprivrednici i ribari upozoravaju na visoke troškove i logističke izazove. Opskrba je trenutačno stabilna, no potražnja stvara pritisak, dok Vlada nastoji ublažiti udar mjerama koje stručnjaci ocjenjuju pravovremenima i ciljanim. O izazovima opskrbe i rasta cijena goriva i mineralnih gnojiva u Hrvatskoj govorilo se u emisiji "U mreži Prvog".

Gosti emisije "U mreži Prvog" bili su: operativni direktor Rafinerije i marketinga, INA, Goran Pleše, član Uprave Petrokemije Miroslav Skalicki, Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore, potpredsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Antonio Šunjić, te glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja. 

Opskrba gorivom u Hrvatskoj trenutačno je stabilna i nema razloga za zabrinutost, no zbog naglog rasta potražnje dolazi do izazova u distribuciji, osobito kada je riječ o plavom dizelu, upozorio je Goran Pleše.

- Na razini Republike Hrvatske imamo dovoljno goriva i dovoljne količine zaliha. Rafinerija nafte Rijeka radi punim kapacitetom, rekao je.

Pleše: Nema nestašica goriva, ali potražnja stvara pritisak na opskrbu

Pleše je istaknuo je kako problem nije u količinama, već u logistici, odnosno u nemogućnosti da se gorivo dovoljno brzo dopremi na sve benzinske postaje u trenucima nagle potražnje.

- Ono što nam je izazov, zbog izrazito velike potražnje, jest da sve pumpe budu u svakom trenutku pune. U ponedjeljak je potražnja bila tri puta veća od uobičajene, a kod plavog dizela i pet do deset puta veća, kazao je.

Zbog takvih oscilacija pojedine postaje mogu se privremeno isprazniti, iako goriva u sustavu ima dovoljno.

- Ne uspijevamo iz Rijeke dovoljno brzo transportirati robu kako se pumpe prazne, ali goriva generalno ima i tu nema problema, pojasnio je Pleše.

Govoreći o mogućim nestašicama, naglasio je kako kratkoročno ne postoji ozbiljan rizik, iako Hrvatska i dalje ovisi o uvozu nafte.

- Hrvatska je u prednosti jer imamo svoju rafineriju i izlaz na more, ali nismo izolirani - oko 85 posto nafte dolazi sa svjetskog tržišta i tu postoji određeni rizik, rekao je.

Dodao je kako su zalihe osigurane za naredno razdoblje te da se radi na dodatnom osiguravanju opskrbe.

- Za sljedeća dva mjeseca osigurali smo naftu, pojasnio je. Kratkoročno ne vidimo rizike od nestašica, istaknuo je.

Pleše je naglasio i stabilan rad riječke rafinerije.

- Rafinerija nafte Rijeka radi neprekidno već dvije godine. Preradimo u potpunosti domaću naftu i tako planiramo i u 2026. godini, zaključio je.

Skalicki: Opskrba gnojivima stabilna, cijene ovise o tržištu plina

Opskrba mineralnim gnojivima u Hrvatskoj trenutačno je stabilna i nema razloga za zabrinutost, poručio je član Uprave Petrokemije Miroslav Skalicki, naglašavajući da Petrokemija radi neprekinuto od 1. srpnja prošle godine i da proizvodi s oko 90 posto kapaciteta, što omogućuje nesmetanu opskrbu tržišta.

Skalicki je istaknuo da je urea trenutačno najtraženija roba, no opskrba prati potrebe domaćih poljoprivrednika.

- Proizvodi se i ima je, ali nemamo velike zalihe, no sve narudžbe i potrebe u Hrvatskoj uredno ispunjavamo, rekao je. Za ostale vrste gnojiva, poput KAN-a i NPK-a, naglasio je da ih ima dovoljno na zalihama.

Podsjetio je na tržišni udio Petrokemije i isporučene količine te dodao da stabilan rad omogućuje nesmetanu opskrbu do kraja sezone.

- Petrokemija trenutačno drži 55 posto udjela u Hrvatskoj, a od početka godine isporučili smo 100 tisuća tona gnojiva te planiramo još toliko do kraja sezone. Te količine možemo bez problema osigurati kontinuiranim radom i ne vidimo nikakav problem u stabilnoj opskrbi hrvatskog tržišta, rekao je.

Govoreći o cijenama gnojiva, objasnio je da je Petrokemija najveći pojedinačni potrošač plina u Hrvatskoj, pri čemu se 70 posto plina koristi kao sirovina, a 30 posto kao energent.

- Cijene plina na svjetskom i europskom tržištu porasle su više nego cijene nafte - oko 60 posto za plin, u odnosu na oko 40 posto za naftu, rekao je i dodao da su oscilacije na dnevnoj bazi posebno izražene kod plina.

Skalicki je pojasnio kako su zbog rasta cijena plina morali povećati cijene finalnih proizvoda, pri čemu je urea poskupjela najviše, između 35 i 40 posto, dok su KAN i NPK poskupjeli manje jer su imali zalihe proizvedene po ranijim cijenama. 

Na pitanje o mogućim novim poskupljenjima, Skalicki je naglasio da sve ovisi o tržištu plina u Europi i na svjetskoj razini te da je teško precizno predvidjeti kretanja.

- Prošli tjedan cijena plina skočila je i do 68 eura po MWh, no posljednjih dana pala je na oko 53 do 55 eura, rekao je, dodajući da će Petrokemija pratiti situaciju i prilagođavati proizvodnju i cijene prema tržišnim uvjetima.

Brlošić: Poljoprivrednici traže osiguranje opskrbe i kontrolu cijena 

Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore ističe kako su poljoprivrednici zasad zadovoljni informacijama o dostupnosti goriva i gnojiva, no ističe da visoke cijene i dalje predstavljaju problem.

Brlošić je naveo da po informacijama s benzinskih postaja plavog dizela ima i gužvi nema, ali da je njegova cijena izuzetno visoka.

Naglasio je da poljoprivrednici očekuju da Ministarstvo poljoprivrede osigura dovoljne količine goriva za predstojeću žetvu, jer kašnjenje u obradi ili prihrani usjeva može znatno smanjiti prinose.

- Ako ne obrade svoje površine, poljoprivrednici se nemaju čemu nadati. Ako ne prihrane pšenicu, prinosi mogu biti i za 50 posto niži, pa žele osigurati gorivo barem unaprijed do mjesec dana, jer rijetko tko ima financijskih sredstava da može kupiti veće količine, rekao je.

Naglasio je, da je kod umjetnog gnojiva, situacija daleko zahtjevnija jer su cijene u maloprodaji porasle i preko 50 posto, posebno kod ureje koja je trenutačno najtraženija.

Brlošić je pojasnio da je ureja potrebna za prihranu jesenskih i proljetnih usjeva, a zbog ranijeg početka proljetnih radova potražnja za plavim dizelom također je veća.

- Razumijemo poskupljenja zbog proizvodnje i ulaznih troškova, ali vidimo da neke tvrtke drže gnojivo na skladištu već mjesecima i svaki dan podižu cijene, što smatramo apsolutno neopravdanim. Institucije bi se s tim trebale pozabaviti, zaključio je.

Šunjić: Opskrba gorivom otežava rad ribara, troškovi dosežu 80 posto poslovanja

Ribari upozoravaju na poteškoće s opskrbom i visokim cijenama plavog dizela, što značajno opterećuje njihovo poslovanje, rekao je potpredsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Antonio Šunjić.

Šunjić je pojasnio da zasad opskrba gorivom funkcionira, te da je na benzinskim postajama s pristupom s brodom moguće ukrcati do 3.000 litara. Međutim, na postajama gdje je Ina izgubila koncesiju ribari moraju gorivo dovoziti u kanistrima, što je neefikasno i ograničavajuće.

- Na tim postajama ne daju više od 250 litara u jednom danu, što je premalo za jedan radni dan, a s obzirom na promjenjivo vrijeme, ostati na moru bez goriva nije pametno, rekao je.

Naglasio je da je problem i neizvjesnost u naručivanju goriva, jer isporuka često kasni, a cijene se mijenjaju između trenutka narudžbe i isporuke. 

- Primjerice, kolega ribar je naručio cisternu od 32 tone, dobio je samo 16 tona, a ostatak tek nekoliko dana kasnije i uz račun za razliku zbog rasta cijene, objasnio je.

Šunjić je istaknuo da troškovi goriva znatno rastu te sada čine i do 80 posto ukupnih troškova ribarskog poslovanja.

- Prije je gorivo činilo 40 do 50 posto troškova, a sada i do 80 posto, kako u koćarskom, tako i u plivaričarskom ribolovu, rekao je.

Osim toga, plivaričari zbog zabrane lova u bližim područjima do lipnja moraju odlaziti na dalja ribolovna područja, što dodatno povećava troškove i vrijeme provedeno na moru.

- Sada voze dva, ponekad tri ili četiri sata da bi mogli loviti ribu. Sve to znači povećane troškove u razdoblju koje nije povoljno za nas. Opskrba je teška, a gorivo preskupo, zaključio je Šunjić.

Šaravanja: Vladine mjere pravovremene i dobro ciljane

Vladine mjere za ublažavanje udarca rasta cijena goriva i mineralnog gnojiva pravovremene su i dobro ciljane, ocijenio je glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja.

Naglasio je da je važna i jasna poruka Vlade koja, iako priznaje neizvjesnost situacije, istovremeno umiruje javnost.

- Mjere su donesene na vrijeme i dobro su ciljane, čak su i veće od očekivanih jer se Vlada odrekla domaće komponente trošarina na motorna goriva, što, koliko ja čitam, ne ulazi u 200 milijuna eura kratkoročnih mjera za ublažavanje učinaka nestabilnosti u Perzijskom zaljevu, rekao je.

Šaravanja je istaknuo da potražnja i dalje može kratkoročno utjecati na opskrbu, ali da mjere pomažu da se rizici smanje i da se tržište stabilizira.

Na pitanje o mogućem poskupljenju hrane zbog rasta cijena goriva i gnojiva, Šaravanja je rekao da će sve ovisiti o razvoju situacije u Iranu i mogućem prekidu sukoba. Ako dođe do smirivanja situacije, ne očekuju se trajna ili velika poskupljenja.

- Tijekom pandemije smo vidjeli da u slučaju krize Vlade reagiraju, a EU sredstva i politike usmjeravaju se na krizne mjere u poljoprivredi. Stoga bih bio vrlo iznenađen da ne dođe do reakcije na razini EU i dodatnih mjera svih članica, zaključio je, podsjećajući na recentno iskustvo iz proteklih kriza.