Nakon ograničenja u točenju plavog dizela i rasta troškova poljoprivredne proizvodnje, posebno umjetnih gnojiva, prijeti li nam poskupljenje hrane? O tome se razgovaralo u emisiji Otvoreno.
25.03.2026.
22:23
Autor: D. S./Otvoreno/HRT
Nakon ograničenja u točenju plavog dizela i rasta troškova poljoprivredne proizvodnje, posebno umjetnih gnojiva, prijeti li nam poskupljenje hrane? O tome se razgovaralo u emisiji Otvoreno.
Gosti emisije bili su: Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Zvjezdana Blažić, savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu te Antonio Šunjić, potpredsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore.
Poljoprivrednici kažu da trenutačno nema plavog dizela, Vlada kaže da ga ima dovoljno, no kakva je situacija na terenu?
- Na benzinskim postajama drži ga isključivo INA, privatne benzinske postaje ga uopće ne drže. Otprilike dvije petine ukupne mreže INA-e ga drži i te pumpe su vrlo različito disperzirane po Hrvatskoj. Za kupce koji naručuju veće količine, plavog dizela generalno nema, ljudi se snalaze uglavnom s običnim dizelom, a znamo koja je njegova cijena, rekao je predsjednik HGK Mladen Jakopović.
Mladen Jakopović
Foto: HTV / HRT
Potpredsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore Antonio Šunjić rekao je da se na benzinskim crpkama INA-e koje su blizu obale i imaju pristup plovilima može ukrcati 1000 do 2000 litara. Međutim, na određenim područjima INA je izgubila koncesiju na privez na obalu i ondje se brodovi ne mogu privezati. U tom slučaju ribari moraju doći s kanistrima, odnosno bačvama i tada ne mogu kupiti više od 250 litara.
- Situacija je to u kojoj ribari ne mogu funkcionirati, tako da ćemo morati stati ili nam se mora na neki način osigurati nesmetano točenje goriva, upozorio je.
- Tamo gdje su veliki poljoprivrednici, velike tvrtke i veliki sustavi te količine su nedostatne, kao što je i u ribarstvu, rekao je Jakopović i dodao: Danas smo imali brojne pozive u komoru, svi s istom pričom - svi su rekli da su im za veleprodaju, znači cijena bez ograničenja, nudili isporuku u petom mjesecu.
Antonio Šunjić
Foto: HTV / HRT
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo naglasio je da Vlada svakodnevno prati situaciju, kao i resorna ministarstva. Poručio je da proljetna sjetva sigurno neće biti ugrožena zbog nedostatka plavog dizela.
- Većina ljudi se osigurala. Od 231 mil. litara plavog dizela koliko je predviđeno za 2026., do sada je isporučeno oko 23 mil. litara, predviđeno je 19 mil. za ribare i 2 mil. litara za akvakulturu, kaže.
Kao moguće rješenje vidi povećanje kvota za ribare.
- Moramo sada pomoći ribarima, najgore je ako se cijela flota povuče, no Vlada neće dopustiti da tako bude, poručio je Beljo.
Marinko Beljo
Foto: HTV / HRT
- Trenutačna energetska kriza je globalna i zaista je golema neizvjesnost. Ona se počela prelijevati i na cijene prehrambenih sirovina. Vidimo to na svjetskim burzama. Pšenica je porasla iznad 200 eura. Danas je bila 203 - 205, kukuruz 210. Kretanja na burzi osciliraju i dalje, ali taj rast je još uvijek ograničen. Zalihe hrane u svijetu su dosta visoke, relativno su dobre vremenske prilike pa za sada ne bi trebalo biti nestašica, tako da investitori na burzi još kalkuliraju hoće li dizati cijene ili ne, navela je Zvjezdana Blažić, savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.
Sve to ukazuje da dolazi pomalo do prelijevanja.
- Koliko će to biti i kada će biti, sve ovisi o tome kakav će biti intenzitet sukoba na Bliskom istoku. Ta neizvjesnost je golema i ona krizu energenata pomalo gura i u sektor hrane, zaključila je.
Zvjezdana Blažić
Foto: HTV / HRT
S njom se slaže i Mladen Jakopović.
- Poljoprivredni sektor je žilav, no pomalo će se cijene krenuti prelijevati. Vlada tu nema više prostora s trošarinama. Jednostavno nema gdje rezati. Ako cijene energenata nastave rasti, neminovno će doći do prelijevanja i pretakanja u naše izlazne proizvode, ali i burze će isto reagirati. Nismo mi izuzetak, nismo nekakav otok koji se može iz toga izmaknuti. Nažalost, prije ili poslije to će sve doći do potrošača, a to je ono što nikako ne želimo, poručio je Jakopović.
U svakoj karici lanca proizvodnje hrane doći će do povećanja cijene energije, pitanje je samo kada.
- Analitičari, Europska središnja banka i Hrvatska narodna banka očekuju inflaciju cijena hrane negdje u trećem tromjesečju i prema kraju godine, navela je Blažić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora