Osnovan Centar za sigurnost i kvalitetu hrane

Na tržištu sve je više krivotvorina hrane, kao i hrane s upitnim geografskim podrijetlom, pa potrošači traže i kupuju domaće proizvode provjerene kvalitete s kratkim opskrbnim lancima. U novoosnovanom i novoopremljenom Centru za sigurnost i kvalitetu hrane mogu se provjeriti sigurnost i kvaliteta hrane te izvornost i zemljopisno podrijetlo.

U NZJZ-u "Dr. Andrija Štampar", u Službi za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, nalazi se Centar za sigurnost i kvalitetu hrane, kakav će biti u samom europskom vrhu.

- Ono što je jako bitno i novo, čega nema sad u Hrvatskoj, je da se s pomoću ovih instrumenata može odrediti je li neka hrana patvorena, koje joj je geografsko podrijetlo, odakle dolazi i može se saznati je li ta hrana uzgojena na organski ili na konvencionalni način uz upotrebu mineralnih gnojiva, kaže dr. sc. Adela Krivohlavek, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju u NZJZ-u "Dr. Andrija Štampar".

Najčešće se krivotvore med i maslinovo ulje. Oko iskusnog stručnjaka već iz deklaracije može prepoznati kandidate za analizu.

- Upitno je nazvati maslinovo ulje ekstradjevičanskim ako potječe iz dvije ili tri zemlje, a puni se u četvrtoj, to je nelogično. Također, med se uvozi iz većine zemalja gdje nema takve kontrole meda kao što postoji u Hrvatskoj, rekao je Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost hrane.

No bez analiza ne može se dokazati da je neki proizvod patvorina.

- To su specijalizirani laboratoriji koji posebnim tehnikama određuju krivotvorenje odnosno valjanost maslinova ulja i meda. Nemamo puno takvih laboratorija i bitno ih je imati kako bi se sve ono što se nalazi na tržištu moglo kontrolirati, dodao je Katalenić.

Stručnjaci Centra za sigurnost i kvalitetu hrane već tri godine prikupljaju uzorke meda, sira i maslinova ulja, ali i uzorke tla i vode.

- Svi proizvodi moraju se uzgajati na nekom tlu, moraju se zalijevati vodom, stoga je to jako bitno da bismo mogli odrediti geografsko podrijetlo i znati kakav je izotopni sastav i u vodi i u tlu, kaže dr. sc. Adela Krivohlavek.

- Moramo prvo stvoriti izotopnu bazu koja će nam onda koristiti za detektiranje je li neki uzorak patvoren ili nije, dodaje.

Još je jedan projekt na ovom Zavodu sufinanciran europskim novcem. Riječ je o istraživanju utjecaja klimatskih promjena na razvoj plijesni, mikotoksina i kvalitetu žitarica.

- Od polja do stola, od njihovog rasta, razvoja, berbe i zatim skladištenja, provode se kontrole prisutnosti razvoja pljesni na klasju žitarica. Zatim neposredno nakon žetve i naravno u skladištima zato što ima i mikotoksina koji se mogu razvijati i tamo, objašnjava prof. dr. sc. Jasna Bošir.

Uzorkovat će se pšenica, ječam i kukuruz. Prva istraživanja pokazuju da mikotoksina ima, ali u dozvoljenim količinama. Projekt će proizvođačima preporučiti koje mjere poduzeti kako ne bi došlo do njihovog razvoja.

- Mikotoksini su kancerogeni spojevi koji štetno utječu na životinje, a i na zdravlje ljudi kada se nađe u prehrambenom lancu čovjeka, kaže prof. dr. sc. Jasna Bošir, Odjel za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Može se dogoditi da iz stočne hrane, iz žitarica, mikotoksini prijeđu u mlijeko. Zato se kontrolira svaka faza proizvodnje.

- Očekujem da će u skladištima koja su pod strogim režimom žitarice biti zadovoljavajuće kvalitete. Kod onih koji se ne pridržavaju mjera neće, što nije toliko strašno ukoliko će se ti proizvođači ubuduće pridržavati mjera, dodaje prof. dr. sc. Bošir.

U Europi, nakon niza skandala, osnovana je Europska mreža vezana za prevare s hranom. Sve je počelo nakon što je u govedini otkrivena konjetina.

- Zatim je slijedila akcija kontrole riba, tu smo imali par uzoraka, i akcija patvorenja meda, što je najčešća pojava. Laboratorijski se može utvrditi, kod nas nema većih ekscesa, ali pratimo kretanja u EU i ravnamo se po tome, kaže Tomislav Kiš, načelnik Sektora za zaštitu zdravlja životinja, Uprava za veterinarstvo.

Kada Centar za sigurnost i kvalitetu hrane bude u punom pogonu, bit će važna karika u otkrivanju prevara. Lažni proizvodi detektirani su i na našim policama.

- U slučaju maslinovog ulja bila je mahom riječ o uvoznim proizvodima. Na našem tržištu možda u podjednakom omjeru možemo dati primjer patvorenja kozjih i ovčjih sireva, eventualna prisutnost kravljeg mlijeka ili nekakve nesukladnosti u postotku mliječne masti, dodaje Tomislav Kiš.

Često se krivotvore brendirani proizvodi ili se izmijeni sastav a da se to ne navede na deklaraciji. Mnogo je načina, a osim ekonomske štete, u nekim slučajevima krivotvorenje hrane može biti i opasno za život.

Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom Parlamentu govori o novom, drugom po redu istraživanju Europske unije na temu kvalitete hrane između država.

- Prvo istraživanje se ticalo razlike u sastavu proizvoda koji se prodaju pod istim pakiranjem i ovo je sad nastavak tog istraživanja koje se primarno bavi razlikom u okusu samih proizvoda, rekao je Tomislav Sokol.

Istraživanje je pokazalo da od 20 proizvoda koji su uzeti kao uzorak, čak 10 njih znači 50 posto, je imalo razliku u smislu okusa. Proizvodi koji su u istom pakiranju s istim sastavom su pokazali razliku u okusu između država.

- To nažalost pokazuje da postoji veliki problem u smislu različite kvalitete hrane i okusa i sastava hrane koja se prodaje pod istom etiketom. Kad govorimo o Hrvatskoj radilo se o određenim Milkinim proizvodima, koji su pokazali da imaju različiti okus u Hrvatskoj i Njemačkoj, objasnio je Sokol.

Tomislav Sokol kaže kako smatra da je stroža regulativa je nužna. Kaže kako je puno toga je već napravljeno, i da je Europska unija je ona koja zadaje ritam i nameće obveze državama i proizvođačima da te odredbe poštuju i mislim da postoji prostor za napredak.

Hrvatska ima otprilike 42 laboratorija zadužena za testiranje sigurnosti i kvalitete hrane, a sada se otvorio i Centru za sigurnost i kvalitetu hrane kao kolaboracija NZJZ Andrija Štampar i Agronomskog fakulteta.

- Centar je po prvi puta uspio usvojiti nove tehnologije koje do sada nisu postojale, konkretno, to su tehnologije koje mogu odrediti geografsko podrijetlo hrane, je li ekološki proizvedena i koje gnojivo se proizvodilo za uzgoj namirnica, zaključio je Tomislav Sokol.