07:08 / 10.04.2021.

Autor: Sani Lukić/Plodovi zemlje/D.M./HRT

Konjogojstvo u uzletu, tržište je nezasitno

Hrvatski hladnokrvnjak

Hrvatski hladnokrvnjak

Foto: HTV / HRT

Malo koja grana naše poljoprivrede i stočarstva može se pohvaliti tolikim rastom kao konjogojstvo. U dva desetljeća broj konja više je nego peterostruko veći, a najviše imamo hrvatskih hladnokrvnjaka. Na izložbu u Popovaču konjogojci su prošli vikend dovezli stotinjak pastuha iz svih naših krajeva kako bi ih stručnjaci ocijenili. 

Među iznimnim primjercima mnogi su ipak najviše gledali Zekana - simbol prkosa razornom potresu. Vlasnik ga je u Majskim Poljanama jedva spasio ispod ruševina. Mislio je, kaže Tomislav Suknaić, da se njegov Zekan neće vratiti nakon stresa. Sad je, dodaje, pun energije.

Nekada su vukli kola i plugove, uz njihovu se pomoć oralo, čak i izvlačilo drva iz šume. Sada Mirko Ivanišević iz Grobnika uživa sa svojim Ljiljanom, ali zbog drugih razloga - vozi kočiju i uživa. Jedan od najstarijih uzgajivača, 85-godišnji Zvonko Pavlić, kaže da je donedavno imao 55 konja. Tada se to, uz nešto potpore i ždrebadi, i isplatilo.

A koliko se sve to isplati?


- Jako je pohvalno da grlo od navršene jedne godine ima pravo na potporu od 400 eura. Ako mu lokalna zajednica i ministarstvo omoguće da dođe do poljoprivrednih površina. Ako se još radi ekološki, onda je prihod po jednoj kobili u rasplodu i do 2 tisuće eura godišnje. To je ono što ne možete postići ni u jednoj grani stočarske proizvodnje, objašnjava predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka Miško Šklempe.

Drastično raste broj uzgajivača, a u uzgoju prednjače, kaže voditelj uzgojnog programa Slaven Kolarić, Ličko-senjska i Primorsko-goranska županija te Sisačko-moslavačka. Ante Bočina iz Rijeke, nudeći uzgajivačima drniški pršut, kaže kako je nakon 40 godina profesionalnog ribarstva, u mirovini odlučio sreću potražiti u konjima. Ima dva pastuha i devet kobila. Prima poticaje, ali na to se odlučio iz ljubavi prema tim životinjama.


Samo u prošloj godini broj uzgajivača hladnokrvnjaka povećao se za 200, među kojima je i mnogo mladih. Koliko su neki vlasnici privrženi svojim konjima, svjedoči i to da su ih opjevali i u pjesmama kad su ih morali prodati. "Životna je sreća, na leđima 83-ća. Zauvijek se ja rastajem s tobom, svojim vriskom rekla si mi zbogom. Iz štale te ja izvodim sada, ali iz srca i duše - nikada, pjesma je Milenka Devčića.

No ova najzastupljenija autohtona pasmina nije samo dio folklora, kulture i tradicije, nego donosi i prihode, a tu je i izvoz za talijansku mesnu industriju. Miško Šklempe objašnjava kako kilogram žive vage bika stoji 13-14 kuna, a konja 19-20. Dodaje kako su zbog toga i mladi našli interes u konjogojstvu.

Teška konjica s lakim rastom

U Savezu ističu kako je nagli razvoj konjogojstva povećao i cijene, ali i ostanak mladih obitelji na selu, a smatraju da se i sadašnji broj može znatno povećati. U Hrvatskoj je oko 20 tisuća konja, a moglo bi ih biti i 60 tisuća. Šklempe poručuje - postoji tržište u Italiji i nezasitno je.

Teška konjica, reći će neki, ostvarila je laki rast, a mnogi bi poželjeli da ovaj rezultat konjogojstva preslikamo na ostatak ne baš sjajnog nam stočarstva.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!