"Nisu cilj rekordi - nego održiv turizam tijekom cijele godine"

Nakon predstavljanja Hrvatske na turističkim sajmovima, kakva nas sezona očekuje i hoće li nadmašiti rekordu 2019? Ulaže se u javnu i privatnu turističku infrastrukturu. Kakav gospodarski učinak ulaganja imaju na zdravstveni turizam?

Na ta i druga pitanja u emisiji Otvoreno odgovarali su ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, zamjenica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb prof. Maruška Vizek, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera doc.Vladimir Mozetič i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

- Sve naše aktivnosti su usmjerene u razvoj cjelogodišnjeg turizma, bilo kroz ulaganja u javnoturističku infrastrukturu, kroz sredstva turističkim zajednicama itd. Najviše nas veseli što su upravo svi ti napori već donose rezultate što se tiče noćenja u odnosu na rekordnu 2029., kazala je ministrica Nikolina Brnjac.

Dodala je da se Hrvatska već predstavila u Londonu, Muenchenu i Berlinu te da je odaziv fantastičan. Najavila je da će u Europa parku u Rustu biti otvoren poseban dio samo za Hrvatsku. 

Ministrica je poručila kako nama nije cilj obarati rekorde, nego održiv, ravnomjerno razvijen turizam tijekom cijele godine. Bolje rezultate u tom smislu omogućit će ulazak u eurozonu i Schengen, dodala je. 

Kristijan Staničić u emisiju se javio putem Skypea, na putu iz Berlina. Kazao je kako je vrlo zadovoljan posječenošću svih sajmova na kojima se Hrvatska predstavljala.

Hrvatska bliža nego ikada

- Turizam se vraća na predpandemijske rezine. Hrvatska je jedna od hit destinacija ove godine. Kolege na štandovima i u paviljonima su imale pregršt posla i sastanaka i nadam se da će to uroditi plodom kroz turistički promet. Očekuje će da će taj promet nadmašiti 2019. godinu, kazao je. Od stranih gostiju očekuje se najviše Nijemaca, Slovenaca i Austrijanaca, a gostima se šalje poruka da je Hrvatska bliža nego ikada, dodao je.  

Naglasio je da je na sajmu u Berlinu naglasak stavljen na kontinentalni turizam, te sportski i zdravstveni turizam, kao motiv dolaska i van glavne sezone.

- Zdravstveni turizam i još neke segmente turističke ponude želimo unaprijediti i istaknuti kako bi utjecali na turističke rezultate na kontinentu i produžili turističku sezonu, kazao je.

U tu se svrhu i mijenja brend

Traži se zamjena za slogan "Hrvatska puna života". Natječaj je međunarodni i za nega je već interes iskazalo nekoliko međunarodnih relevantnih stranih i domaćih subjekata, kaže Staničić. Vjeruje da ćemo do jeseni dobiti odgovarajući krovni komunikacijski koncept.

Termalne rivijere na kontinentu, zračne terme na Jadranu

Najveća ulaganja ciljano idu za posebne oblike turizma koji omogućuju cjelogodišnji turizam. Što se tiče zdravstvenog turizma, cilj je razvijati termalne rivijere na kontinentu, zračne terme na Jadranu. Tu postoji veliki potencijal, kazala je ministrica.

- Postoji ogroman odaziv upravo za zdravstveni turizam, ali i aktivni (sportski) turizam. Obavljeni su i razgovori s ravnateljima koji su, da bi dobili europska sredstva - morali pripremiti projekte. Time ulažemo i u naše zdravstveno osoblje, prehrambenu industriju i revitalizaciju cijelog kraja, dodala je.

Na jedan euro, vratit će se 20

- Ulaganja u zdravstveni turizam su ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu koja uz prometnu infrastrukturu daje najveći povrat na investiciju u dugom roku. Na 1 euro se za tri do četiri desetljeća - vraća se 20 eura, kazala je prof. Maruška Vizek. 

- Kad pogledamo koliko će se sredstava dodijeliti za prijavljene projekte - u dugom roku pričamo o povratu od 2,8 posto BDP-a. A investicije može povećati i do 13,3 posto. Naime, radi se o kapitalno intenzivnim investicijama i povrat uključuje sve vrste povrata koji mogu postojati - multiplikacije građevinarske aktivnosti, usluga opremanja, podizanja kvalitete zdravstvene usluge i sve ostale učinke na stanovništvo, kazala je.  

O sinergijskom učinku govorio je i doc. Vladimir Mozetič. Kazao je kako je u Klasteru zdravstvenog turizma Kvarnera 38 članica iz područja zdravstva, turizma, znanosti i edukacije sa preko 9,500 zaposlenih. U protekle četiri godine u njihovoj je županiji zbog zdravstvenih usluga boravilo preko 250 tisuća gostiju. Velika je većina njih u dentalnoj medicini.

Što je u zdravstvenom turizmu osim dentalnog?

- Postoje četiri elementa na kojima inzistiramo. Prva je preventivna, integrativna medicina kao temelj zdravstvene zaštite. Druga je rehabilitacijska medicina u tjelesnom i mentalnom segmentu. Treća je 'lifestyle' medicina koja uključuje segmente nutricionizma, dentalne medicine i estetike. Četvrti segmenti su programi aktivnog i zdravog starenja. Sve te elemente imamo u ponudi s ciljem iskorištavanja komparativnih prednosti svih naših regija, od primorja, otoka do kontinenta, kazao je Mozetič. 

Podsjetimo, na javne pozive Ministarstva turizma i sporta za nepovratnih malo više od 289 milijuna eura iz NPOO-a stiglo je 468 prijava. Ministrica Nikolina Brnjac je kazala kako su vrlo zadovoljni odazivom. Okupili su, kaže ravnatelje svih zdravstvenih institucija lječilišnog Wellnesa turizma budući da projekti moraju biti gotovi do sredine 2025. godine.

- Svi moraju imati ishođenu građevinsku dozvolu. Velik odaziv znači, dodala je - da nisu pogriješili i da su na terenu napravili dobru pripremu. Ponuda za zdravstveni turizam ima, kako za javnu tako i za privatnu infrastrukturu. Također, veliki je interes i za sportski turizam. U tijeku je evaluacija projekata i rok za to je 90 dana. Sredinom 2025. imat ćemo jednu lijepu priču, kazala je. 

Prof. Maruška Vizek naglasila je kako 'zdravstveni' turist troši 25 posto više novca od 'običnog' turista. Ostaje dulje i češće se vraća. Najviše dolazi van sezone i odsjeda u kontinentalnoj Hrvatskoj.    

Hoće li to povećati cijenu zdravstvenih usluga?

Na Kvarner zbog zdravstvenog turizma najviše dolaze Talijani, Slovenci, Austrijanci i Nijemci. Međutim, komuniciramo i s partnerima u Skandinaviji, Francuskoj i Britaniji. U pilot projektu smo i sa SAD-om, a komuniciramo s Bliskim istokom, Indijom i Kinom, kazao je Vladimir Mozetič.

- Specijalne bolnice uvijek dio kapaciteta odvajaju za usluge koje financira HZZO. U tom smislu neće biti poskupljenja. Što se tiče dijela ponude koji se odnosi na turističke usluge - iz dostupnih anketa vidimo da su građani očekivali i veću cijenu od one koju su dobili za uslugu koja im je pružena. Prostora za poskupljenja u zdravstvenom turizmu definitivno ima, a naročito za povećanje kvalitete - i to naročito vezano za sportski turizam, kazala je Maruška Vizek.

Pogledajte cijelu emisiju: