Afrička svinjska kuga
Foto: Borna Jaksic / Pixsell
Postoje dokazi i indicije o ilegalnom premještanju svinja s područja na kojima je potvrđena afrička svinjska kuga (ASK), na druga područja gdje se potom također pojavila, rečeno je na tematskom predavanju i panel raspravi održanoj u okviru Veterinarskih dana 2023.
Načelnica Sektora za zdravlje i dobrobit životinja u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede Ljupka Maltar, rekla je da postoje prijave o nelegalnim klanjima i bacanju nusproizvoda bez nadzora, što je izravna ugroza za širenje ASK-a.
- Ono što predstavlja potencijalni rizik su u nekim slučajevima nepridržavanje mjera i o tome imamo dokaze i indicije koje dovode do takvih saznanja. To ugrožava provođenje mjera i dolazi do potencijalnog širenja (bolesti), rekla je Maltar.
Najveći problem prema njezinim riječima je loša biosigurnost u nekim uzgojnim objektima.
Pozvala je uzgajivače i druge na pridržavanje mjera.
Optužbe udruga uzgajivača svinja koje smatraju kako situacija nije pod kontrolom ocjenjuje "žalosnima" i upozorava da treba prvo početi gledati od sebe i popraviti biosigurnosne uvjete.
Da imamo uredne biosigurnosne uvjete u objektima gdje se drže svinje, ne bismo uopće imali problema s afričkom svinjskom kugom, poručila je.
Da ASK nije ugrozio samo za Hrvatsku, tvrdi voditeljica Nacionalnog laboratorija za dijagnostiku afričke svinjske kuge i predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta Lorena Jemeršić. Kaže da je proširen od Papue Nove Gvineje do Haitia.
Bolest je na pet kontinenata i svi se borimo s onim za što još uvijek nemamo rješenje, kaže ona.
Ističe da je ASK teška i opasna bolest i toliko zarazna da se strahovito teško može kontrolirati te da ne postoji nikakvo liječenje i cjepiva koja bi bila registrirana i neškodljiva.
U Hrvatskoj bolest stagnira
Poručuje da u Hrvatskoj bolest stagnira, a broj oboljelih svinja pada, ali naglašava kako to ne znači da smo izašli iz rizika i da on još uvijek postoji i ovisi o odgovornom ponašanju.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede
Mladen Pavić iznio je da je s jučerašnjim danom za 633 vlasnika kojima su svinje eutanazirane isplaćena ukupna naknada od 4,9 milijuna eura.
Zadnja dva tjedna pojavnost je u značajnom padu, dnevno bilježimo do tri slučaja i ljudi su u protekla četiri mjeseca od pojave bolesti shvatili opasnost, rekao je Pavić.
Načelnik Sektora za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane Državnog inspektorata
Gordan Jerbić, kaže da su od 26. lipnja kada je potvrđen prvi slučaj ASK-a veterinari na terenu zajedno s kolegama iz ovlaštenih veterinarskih organizacija i provode neugodno usmrćivanje u slučaju pozitivnog nalaza.
Veterinarska inspekcija pojačala je svoju ekipu u Područnom uredu Osijek s ekipama iz drugih područnih ureda. Do sada se izmijenilo 18 ekipa veterinarskih inspektora koji zajedno s ostalima provode eutanaziju, rekao je Jerbić.
Prema njegovim riječima, teško je čuti kritike koje pojedinci upućuju na račun rada veterinara, jer oni provode posao koji im nije drag i mora se odraditi, s obzirom na bolest koja se brzo širi.
Pavić: Afrička svinjska kuga u opadanju, nema nestašice mesa
Afrička svinjska kuga mjesecima je jedna od najvažnijih tema u Hrvatskoj. Za svinjogojstvo su vezana brojna gospodarstva u Hrvatskoj - mnogi od toga žive i stoga strahuju da će im egizstencija biti ugrožena ne obuzda li se širenje zaraze.
- Četiri godine smo na neki način odgađali pojavu svinjske afričke kuge, od 2019. kada su krenule intenzivne aktivnosti vezano za sprječavanje ulaska bolesti. Pitanje nije bilo hoće li doći nego kada će doći, rekao je d
ržavni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić gostujući u emisiji Studio 4.
Istaknuo je i da će struka danas imati panel o toj bolesti, te da će se moći čuti strana iskustva, ali i iskustva naših veterinara i inspektora.
- Nažalost, to je bolest koja nema niti lijeka, niti cjepiva i ne može se prevenirati. Sve zemlje na isti se način bore protiv te bolesti, a najveća odgovornost je na vlasnicima na provođenju visokih biosigurnosnih mjera. Sami odlučuju o tome koliko će odgovorno pristupiti tome, a veterinari su tu da djeluju edukativno i preventivno, u jednoj sinergiji, zajedničkim naporima, rekao je Pavić.
Istaknuo je da su se u protekle četiri godine objekti pregledavali, kategorizirali, te da se edukativno djelovalo.
- U Hrvatskoj je nešto preko 75.000 posjednika svinja. U tom periodu više od četvrtine vlasnika podiglo je biosigurnosne uvjete, što znači imaju čvrste, ograđene objekte kojima nisu mogle pristupiti druge životinje lutalice, objekte koji imaju dezinfekcijske barijere, gdje se provodi dezinfekcija opreme, ruku, i svega onoga što može donijeti virus u dvorište, rekao je.
Dodao je i da je svijest vlasnika na jednoj višoj razini otkako se bolest pojavila, te da je i od tada znatan broj gospodarstava podignuo biosigurnosne uvjete.
- U Osječko-baranjskoj županiji otprilike 8500 posjednika podiglo je visoke biosigurnosne uvjete kojih se i pridržavaju, o čemu dovoljno govori i sama situacija da bolest imamo samo u jednoj općini, u dva naselja, 12 slučajeva, te nije bilo daljnjeg širenja, istaknuo je državni tajnik Pavić.
Kada je riječ o brojevima, u ovom trenutku u Osječko-baranjskoj županiji imamo 12 slučajeva, u Brodsko-posavskoj četiri, a 1050 se odnosi na Vukovarsko-srijemsku županiju.
- Bolest je posljednja dva tjedna u značajnoj silaznoj putanji, dnevno imamo dva slučaja. Uslijed pojave bolesti oko 26.000 svinja je eutanizirano. To je 2 posto populacije svinja u RH, rekao je Pavić.
Istaknuo je i da se nije dogodio nikakav negativan efekt kada su u pitanju potrošači.
- Nije došlo do nestašice. Cijena je bila oko 2 eura, a danas je 1,65. Situaciju poprilično kontroliramo, ona je stabilna, u opadanju i vjerujemo da ćemo kroz nekoliko tjedana doći do rezultata da ćemo moći staviti svježe meso u promet, naglasio je.
Osvrnuo se i na svinjokolju.
- U ovom trenutku, sukladno naredbi do kraja mjeseca trebaju se ukloniti sve svinje iz objekata kategorije 0, 1 i 2. Za područje Vukovarsko-srijemske županije sam nešto optimističniji, pa ćemo do 25. studenog pokušati osloboditi, odnosno dopustiti promet svježeg mesa, što bi bio velik i značajan iskorak za tu županiju. Slično ćemo pokušati i za brodsku, a i za osječku županiju. Kolinje u smislu klanja životinja na vlastitom dvorištu - to je zabranjeno od prvog dana, ali kolinje u smislu prerade mesa od životinja koje su s područja koje nije obuhvaćeno zarazom, apsolutno je dopušteno i to već mnogi rade, zaključio je Pavić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!