13:53 / 14.03.2022.

Autor: HRT

Petar Sprčić (HEP): Ovisnost o ruskom plinu sve više se smanjuje

Petar Sprčić, član Uprave HEP-a

Petar Sprčić, član Uprave HEP-a

Foto: HTV / IMS

Na globalnu cijenu energenata Hrvatska ne može utjecati, no može li na vlastitu proizvodnju? Trebamo li biti zabrinuti za sigurnost opskrbe - što ako netko zatvori plinovod ili dođe do poremećaja u opskrbi? HEP-ov udjel na hrvatskom tržištu električne energije iznosi više od 90 posto - može li Hrvatska ostati bez struje i drugih energenata? Petar Sprčić, član Uprave HEP-a, kaže za HTV kako Hrvatska na godišnjoj razini uzima oko 20 posto električne energije. 

- Proizvodnja u RH sastoji se od proizvodnje iz hidroelektrana, plinskih elektrana, termoelektrane Plomin na ugljen, vjetroelektrana, elektrana na bio masu. Struktura proizvodnje se mijenja iz godine u godinu i ovisi o hidrološkim uvjetima, objašnjava Sprčić u razgovoru sa Željkom Kardumom te dodaje kako bi Hrvatska, kad bi došlo do potpune odsječenosti od ostatka svijeta, bila u stanju proizvesti oko dvije trećine potrebne energije.

U slučaju potrebe, Sprčić smatra kako HEP ne bi bio u mogućnosti proizvesti mnogo dodatne električne energije, jer je proizvodnja limitirana strukturom HEP-ovog proizvodnog portfelja.

- Može se malo povećati, ali ne previše, jer su dominantne hidroelektrane – one ovise o hidrologiji. Nemamo previše termoelektrana, a i ove koje imamo su kogeneracije koje primarno služe za grijanje gradova, kaže.

Što se tiče plina, Hrvatska proizvodi oko 22 posto potrebne količine, dok preostalih 78 posto uvozimo. Ovisnost o ruskom plinu, kaže Sprčić, sve više se smanjuje.

- Prošle godine je 75 posto plina koji je došao u Hrvatsku došao preko LNG-a – ove godine će biti preko 80 posto. Kad se na to doda 20 posto domaće proizvodnje, dolazimo do toga da nismo uopće ovisni o ruskom plinu, objašnjava.

Dodaje kako se u LNG intenzivno ulaže, te kako bi plina trebalo biti dovoljno za Hrvatsku čak i ako ga ostala tržišta počnu povećano koristiti.

- Dodatne količine iz dodatnih polja LNG-a koja se razvijaju će u idućim godinama svakako doći iz Amerike i Katra, ističe.

HEP je 2020. godine postao značajan distributer plina – preuzeo je nekoliko distributerskih društava.

- Plin će ostati kao tranzicijsko gorivo idućih godina, neovisno o trenutnoj situaciji, i koristit će se i dalje, kaže.

Zadnjih godina HEP se okrenuo i solarnoj energiji – dovršena je prva velika sunčana elektrana Vis, a u međuvremenu je u svoj portfelj dodao još nekoliko solarnih elektrana.

- U izgradnji je i solarna elektrana Dubrava, koja bi trebala biti gotova do kraja godine. Sa svime bi do kraja godine trebali imati 30 megawatta solarne energije. Do kraja godine počinjemo i sa izgradnjom naše najveće solarne elektrane Korlat. Želja nam je staviti ju ispod vjetroturbina na lokaciji vjetroelektrane Korlat – to će biti prvi hibridni energetski park u Republici Hrvatskoj, kaže Sprčić.

Dodaje kako je vidljiv trend masovne instalacije solara radi pada cijena tehnologije.

- To je jedini način da se napravi dekarbonizacija energetskog sektora u Europi – solar je sada najjeftiniji i nema emisijskih jedinica, brza je ugradnja i predvidljivi su troškovi, objašnjava.

Hrvatska je stala uz 13 zemalja Europske Unije koje su zahtijevale da i nuklearne elektrane uđu u zelenu taksonomiju, odnosno da se ravnopravno mogu financirati iz fondova Europske Unije. Sprčić smatra kako zasad ne postoje planovi da se jedna takva elektrana izgradi u Hrvatskoj.

- Mi smo svakako otvoreni za razgovore s partnerima i sudjelovanje u budućim projektima. Mislim da je to dobar i stabilan izvor električne energije. Treba biti svjestan da nuklearka Krško daje ogromnu količinu energije – da bi nju nadomjestili sa solarima, trebali bi ogromnu količinu zemljišta zauzeti sa solarima, napominje Sprčić.

U slučaju poremećaja dobave na tržištu, kaže kako su europska energetska tržišta integrirana, zemlje su međusobno povezane, i energije za sada ima dovoljno.

- Tu se kratkoročno ne mogu napraviti velike promjene. Dugoročno je jedini pravi put instaliranje novih obnovljivih izvora energije i samodostatnost na svom teritoriju, smatra Sprčić.

- Ovi dani su nas poučili da je svaki dan za sebe – svjedoci smo da su cijene unazad godinu dana otišle gore sedam-osam puta. Tržište je toliko nepredvidljivo za bilo što obećati, ali se maksimalno radi na osiguranju pouzdane opskrbe. Energenata bi trebalo biti, a cijenu ćemo vidjeti, zaključuje.

Pogledajte cijeli razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!