Petir: Moramo skinuti stigmu s poljoprivrede kao najvećeg zagađivača

U Zagrebu je prošli tjedan završila konferencija "Elementarne nepogode, klima i urbanizam". Te tri riječi nerazdvojivo su povezane, ali obrnutim redom.

Urbanizam ili izostanak promišljenog urbanizma utječe na klimatske promjene, one dovode do elementarnih nepogoda koje onda stvore nasilni "prirodni urbanizam" i poplave, poruše i posuše sve ono što nije u skladu s održivim suživotom i prirodom.

Kada se takvo što dogodi i nastane neopisiva šteta, ljudi prvo pitaju: "Hoće li država štetu nadoknaditi?", a tek rijetki nastoje otkloniti uzrok njenog nastanka.

Europska unija alocira silna sredstva upravo za to. No, pitanje je koliko su ona učinkovita? A gdje je - između klime, nepogoda i urbanizma - poljoprivreda?

Je li poljoprivreda glavni zagađivač?

Otkuda se u sve ovo uvukla poljoprivreda? Neki upravo nju krive za devastaciju, zagađivanje i narušavanje prirodne ravnoteže.

- Mislim da trebamo skinuti stigmu s poljoprivrede kao najvećeg zagađivača jer podaci kojima raspolažemo pokazuju da je ipak modna industrija puno veći zagađivač, i od međunarodnog avionskog i od pomorskog prometa i da će do 2050. godine većinu ugljika apsorbirati upravo modna industrija, započinje Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Smatra kako poljoprivreda nije osnovni problem, sigurno je da se u poljoprivredi kroz proizvodnju doprinosi emisijama CO2, ali kaže kako je poljoprivreda važna jer poljoprivrednici proizvode hranu koja je nešto bez čega ne možemo živjeti.

- Kada govorimo o klimatskim promjenama, one stvari uzimaju danak kada je riječ o poljoprivredi i pokazalo se da je najveći problem suša, kroz proteklih 15 godina koliko smo radili istraživanja i da ustvari gotovo 40 posto onih izravnih plaćanja potpora koje primaju poljoprivrednici progutaju štete od elementarnih nepogoda, posebice suše, ističe Petir.

Melioracijski sustavi kao mehanizam protiv sprečavanja bujica i suša

U sprečavanju naglih bujica ili suša pomažu upravo melioracijski sustavi za poljoprivredu. Taj trik su još prije par tisuća godina otkrili Sumerani. Što su od njih naučili Hrvati?

- Problemi su višestruki, jedan od tih problema je što postoji nerazumijevanje da će sustavi navodnjavanja doprinijeti većim prinosima, da će se kod nekih dohodovnih kultura za koje se isplati navodnjavati povećati žetve i urod možda za dva puta godišnje, da će nam to navodnjavanje kroz svoj sustav omogućiti i anti-frost metodu, odnosno pomoći u sprečavanju šteta od mraza, da će zadržati količinu vode u tlu koja je važna za dohodovnu poljoprivredu, navodi Petir.

- Naravno, bilo je tu nekih loših iskustava, primjerice, kada je država gradila sustave navodnjavanja, onda se na njih nitko nije prikopčao, oni su sada mrtvi kapital. Zato se kao članica Europske unije moramo držati strogih pravila. To znači da moramo imati 70 posto korisnika koji se žele prikopčati na sustav navodnjavanja da bih Europska unija to financirala. Oni daju 85 posto sredstava, a država 15 posto. Županije upravljaju tim sustavima, objašnjava Petir.

Petir: Moramo osposobiti ruralni prostor kako bi bio privlačan stanovnicima sela

S druge strane, sve manje ljudi ostaje na selu i bavi se poljoprivredom pa nema niti velikog interesa za takve projekte. Navodno će se ukinuti i fondovi za ruralni razvoj.

- Naša stajališta su da se zajedničku poljoprivrednu politiku kakvu poznajemo ne smije dirati, da ona mora ostati u zasebnoj omotnici, bazirana na dva stupa - to su ona izravna plaćanja koje mi zovemo poticaji - i ruralni razvoj, a to je infrastruktura za osposobljavanje ruralnog prostora da bude privlačan i sadašnjim i novim stanovnicima sela, naglašava Petir.

Kaže kako razumiju da je u sadašnjim geopolitičkom odnosima potrebno pojačano izdvajati za obranu, ali ako želimo imati one koji će nas braniti, netko ih treba hraniti, a to su, govori, naši poljoprivrednici.

- Smatramo da prehrambena sigurnost mora biti visoko na prioritetu i da se ne može zajedničku poljoprivrednu politiku utopiti u neki jedinstveni fond, uzeti poljoprivrednicima novce i tražiti od njih da ispunjavaju ogromne, zelene ambicije s puno manje novaca, govori Petir.

Petir: S pretjeranom gradnjom samo gubimo

Svjedoci smo sve češćih elementarnih nepogoda. Je li u pitanju samo promjena klime, izostanak ili stalna promjena urbanističkih planova?

- Mislim da je važno razumno prostorno planiranje koje će obuhvatiti zelenu arhitekturu koja će vrednovati površine koje imamo u gradovima i predlagati da ih se stavi u funkciju, a ne da na njima raste šikara. Trebamo imati gradnju koja će uvažavati aspekte energetske učinkovitosti i da ne betoniramo svaki pedalj zemlje. Moramo čuvati ono što imamo jer vidimo da s pretjeranom gradnjom, s urbanizmom koji ne prepoznaje to zeleno urbano tkivo, samo gubimo, zaključuje Petir.

Ljudi najbolje uoče neku promjenu kada ih ona udari po džepu. Više se klimatskim promjenama ne bave samo aktivisti koji tamo negdje daleko spašavaju kitove, magnoliju ispred džamije ili velebitsku degeniju. Poplave i suše zakucale su na vaša vrata. Razbacano drveće i najjača grmljavinskih oluja u Zagrebu, prije dvije godine, i prošli mjesec na splitskom Marjanu samo su podsjetnik. 

Cijeli razgovor možete pogledati u nastavku: