Zašto Hrvatska još nije samodostatna u voću, povrću, mesu i mlijeku?

Unatoč znatnim potporama iz Europske unije, Hrvatska još nije samodostatna kad je riječ o voću, povrću, mesu i mlijeku. Vrijednost poljoprivrede danas je gotovo jednaka onaj iz 2013., kada smo ušli u Uniju, zbog čega se postavljaju brojna pitanja - među ostalim zašto je tako i kako promijeniti trenutačno stanje?

Kada je riječ o voću - o samodostatnosti možemo govoriti samo kad su u pitanju jabuke i mandarine. Za ostalo voće rješenje je i dalje uvoz.

- Činjenica je da smo u zadnjih desetak godina poljoprivrednu proizvodnju u voćarstvu prepolovili gotovo na pola, a da smo povećali čak za 10-15 posto površine. Nešto po tom pitanju nije u redu i nešto treba definitvno učiniti da se zaustavi taj pad proizvodnje voća u Hrvatskoj, kaže Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

Za poljoprivredu se često kaže da je tvornica na otvorenom. Proizvodnji ne pomažu sve češća suša i nevrijeme.

- Ako se zalomi nevrijeme... Evo, naš OPG ima 6 hektara plastenika, imali smo dugoročnu policu koja ističe ove godine. Nakon toga nijedna osiguravajuća kuća ne želi to više osiguravati. Osuđeni smo na milost i nemilost dragom Bogu, kaže Mario Čajkulić, predsjednik Udruge povrćara Virovitičko-podravske županije.

Malo je proizvoda kojih imamo dovoljno za vlastite potrebe. U ministarstvu su svjesni gdje treba ubaciti u višu brzinu, no ističu da nisu svi sektori kritični.

- Znamo da smo samodostatni u dijelu žitarica i uljarica, preko 150, kod uljarica čak i 200 posto, da je to sirovinska baza koju najvećim dijelom izvozimo prema europskim zemljama, prije svega Italiji, kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

- Strateški sektori su sektor voća i povrća, odnosno sektor stočarstva koji su i definirani i strategijom hrvatske poljoprivrede od 2030. godine i u tom dijelu to će biti prioriteti vezano za buduće sektorske natječaje, dodaje.

Dekan Agronomskog fakulteta ističe da ćemo u budućnosti dobivati manje sredstava iz fondova Europske unije. Tvrdi da moramo imati odgovor na pitanje - u kojem smjeru treba ići naša poljoprivreda?

- Poljoprivreda nije samo obična gospodarska djelatnost. Ona bi trebala biti strateški interes jer je i pitanje nacionalnog suvereniteta jer država je suverena ako može prehraniti svoje stanovništvo, država je funkcionalna ako suvereno može napuniti prostor, ruralni prostor stanovništvom i tu opet ima ulogu poljoprivreda. Naša poljoprivreda nažalost u ovom trenutku u potpunosti ne ispunjava te dvije funkcije, kaže dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić.

Da bi se unaprijedila hrvatska poljoprivreda, slažu se stručnjaci, potrebno je više znanja, ali i fokus na povećanje produktivnosti.

Jakopović o bolestima: "Gubi se znatan genetski materijal"

O poljoprivrednim smo temama u središnjem Dnevniku razgovarali s Mladenom Jakopovićem, predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore.

Upitan o bedrenici i afričkoj svinjskoj kugi, Jakopović je rekao kako bilo koja bolest sigurno ne utječe pozitivno na stočarstvo.

- Dapače, zaustavljaju te tijekove i puteve koje imaju naši stočari u proizvodnji i u prodaji, rekao je Jakopović.

- Vidjet ćemo. Najvažnije u principu u toj cijeloj priči je to što se gubi zapravo znatan genetski materijal, pogotovo kod priče s afričkom svinjskom kugom, gdje su si naši svinjogojci poslagivali godinama koji je određeni dio najbolji za koje tržište, prema čemu streme, i to je onaj dio gdje je najveća šteta zapravo, osim samog usmrćivanja životinja i u padu samodostatnosti, dodao je.

Jakopović je opravdanom nazvao odluku Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o kažnjavanju trgovačkog lanca Tommy zbog prodaje ispod nabavne cijene.

- Izgleda na prvu da je to vrlo nelogično da ih se kažnjava zbog smanjenja cijene. Međutim, dugoročno i srednjoročno već gledano to je vrlo opravdano iz sljedećeg razloga - kada bi se umanjila domaća proizvodnja, odnosno kada naši proizvođači ne bi mogli konkurentno prodavati po nekakvim normalnim cijenama, nego bi to bilo dampingiranje, njihova proizvodnost bi sve više i više padala. Ako bi u kojem trenutku ostali bez bilo kojeg dijela sektora, tada nam prijeti da taj dio u potpunosti uvozimo, i onda nakon toga više nema domaće konkurentnosti, rekao je Jakopović.

- Tada uvoznici iz trećih zemalja mogu plasirati cijene kakve god žele i zapravo u konačnici opet će najlošije proći u toj cijeloj priči potrošači, dodao je.