Plenković u Rigi: Širimo LNG terminal s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara

Hrvatska će proširiti kapacitet LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina, najavio je u ponedjeljak na susretu Inicijative triju mora u Rigi premijer Andrej Plenković.

Inicijativa triju mora neformalna je politička platforma dvanaest zemalja smještenih između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora čije su suosnivačice Hrvatska i Poljska, a cilj jačanje energetske, prometne i infrastrukturne povezanosti. Ovogodišnji sastanak na vrhu Inicijative održava se u Rigi.

Premijer Plenković je u svom obraćanju skupu najavio podizanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina, čime Hrvatska ide daleko iznad potreba hrvatskih gospodarstva i kućanstava.

Time omogućavamo Hrvatskoj da postane regionalno energetsko čvorište, korisno i za nama susjedne zemlje Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku.

Premijer je na skupu razgovarao i o prometnoj povezanosti, s naglaskom na koridor 5C koji povezuje Hrvatsku, Mađarsku i BiH i dolazi do Ploča.

Inicijativa pokrenuta 2015. na prijedlog tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i njenog poljskog kolege Andrzeja Dude, čiji je prvi skup bio u Dubrovniku, danas ima i investicijski fond trenutno vrijedan 928 milijuna eura.

Sudeći po riječima američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena, novim američkim ulaganjem on će nakon skupa u Rigi daleko premašiti vrijednost od milijarde eura.

Plenković naglašava da je investicijski fond Triju mora najlogičniji put za ulaganja u energetske, prometne i digitalne projekte u Hrvatskoj.

HBOR sudjeluje u fondu od 2020. s 20 milijuna eura. Hrvatska fondu predlaže 11 projekata.

- Budući da je riječ o razvojnoj banci koja ima izvrstan uvid u potrebe financiranja različitih projekata u Hrvatskoj, siguran sam da to može biti najbolji, najlogičniji i najkorisniji put kako da se kanaliziraju i operacionaliziraju sredstva za projekte u Hrvatskoj, rekao je Plenković.

U Rigi, u koju je stigao niz čelnika država, održava se i poslovni forum na kojem sudjeluju hrvatske tvrtke poput Končara, Luke Rijeka i Plinacroa.

- To je odlična prigoda da uspostave kontakte, da razmjene informacije i da u konačnici potpišu neki ugovor o poslovnoj suradnji, rekao je hrvatski premijer.

Regija između tri mora iznimno je važna za Hrvatsku jer na nju otpada više od trećine hrvatskog uvoza i izvoza, a s tog područja joj dolazi 40 posto turista.

- Hrvatskoj je ovaj krug zemalja vrlo interesantan, a one su u konačnici i dio našega srednjoeuropskog identiteta, zaključio je Plenković koji će se u latvijskoj prijestolnici bilateralno susresti s predsjednikom te zemlje Egilsom Levitsem i potpredsjednikom Googlea Karanom Bhatiom.

- Inicijativa ima vlastiti fond za ulaganje u velike infrastrukturne fondove, koji je nakon najnovije američke investicije težak više od milijarde i 200 mil eura, naše tvrtke koje su se predstavile tu vide svoju priliku, javio je iz Rige za središnji Dnevnik HTV-a Gordan Žvanović.

Blinken najavio veliko američko ulaganje u Inicijativu triju mora

Američki državni tajnik Antony Blinken najavio je veliki američki financijski zamah Inicijativi triju mora, naglasivši da je platforma suradnje 12 država srednje i istočne Europe dodatno dobila na važnosti nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Inicijativa triju mora neformalna je politička platforma zemalja smještenih između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora čije su suosnivačice Hrvatska i Poljska.

Cilj inicijative jačanje je povezanosti dvanaest članica koje u toj sferi zaostaju za zapadom Europske unije, s naglaskom na prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu. Inicijativu podržavaju i u njoj sudjeluju i EU, Njemačka i SAD.

Ključno pitanje u EU-u i na samitu Triju mora prilagodba je na smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, rekao je u rodnoj Rigi Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo.

Skupu su se videolinkom obratili ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki državni tajnik Antony Blinken koji je naglasio još veću važnost ovog formata nakon ruske invazije koja je poremetila energetsku sigurnost Europe, ali i pokazala važnost veće prometne i digitalne povezanosti istoka kontinenta.

Blinken je najavio velika nova sredstva Američke korporacije za međunarodno razvojno financiranje (DFC) fondu Inicijative. Neslužbeno, očekuje se da će ta pomoć iznositi 300 milijuna dolara, a točan iznos objavit će predstavnik DFC-ja Scott Nathan koji će u Latviji sudjelovati na poslovnom forumu nešto kasnije.

Inicijativa ima investicijski fond trenutno vrijedan 928 milijuna eura, no s potencijalom rasta na od tri do pet milijardi.

U fondu ne sudjeluju izravno države nego njihove razvojne banke, pa tako i hrvatski HBOR s 20 milijuna eura. Kroz fond se traže veliki projekti za ulaganje, vrijedni preko 30 milijuna eura.

Hrvatska predložila 11 projekata

Inicijativa je već uložila u nekoliko projekata, poput Cargounita, najveće privatne tvrtke za iznajmljivanje lokomotiva u Poljskoj, Greenergy Data centara koji će razviti mrežu zelenih centara za podatke u srednjoj i istočnoj Europi te Enery, operatera solarnih elektrana u Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj.

Hrvatska je fondu predložila jedanaest projekata jedan iz područja digitalne infrastrukture, tri u energetici i sedam u prometu.

Oni između ostalog uključuju dovršetak autoceste A5, naftni i plinski terminal u luci Ploče, unaprjeđenje željezničke mreže i riječnih kanala, proširenje LNG Terminala na Krku i luke Rijeka.

Dvanaest članica inicijative čine gotovo trećinu Europske unije i dom su za oko 112 milijuna ljudi, no zaostaju za BDP-om zapadnih članica. Riječ je o regiji iznimno važnoj za Hrvatsku jer na nju otpada više od trećine njezinog uvoza i izvoza te joj s tog područja dolazi 40 posto turista.

Prvi sastanak na vrhu inicijative održan je 2016. u Dubrovniku.

Uslijedili su susreti u Varšavi, Bukureštu, Ljubljani, Tallinnu i Sofiji, a nakon Rige idući susret održat će se u Rumunjskoj.