12:31 / 21.01.2022.

Autor: M.Š./HRT

Plenković: Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske

Dodjela oznake "Hrvatski otočni proizvod"

Dodjela oznake "Hrvatski otočni proizvod"

Foto: HTV / HRT

U sklopu jednodnevnog službenog posjeta Zadarskoj županiji, premijer Andrej Plenković u petak je u Pagu sudjelovao na dodjeli priznanja Hrvatski otočni proizvod (HOP) za 2020. i 2021. godinu, istaknuvši tom prilikom da je to sjajan primjer promocije gospodarstva, kulinarstva i poljoprivrednih proizvoda.

Oznaku HOP Ministarstva regionalnoga razvitka i fondova Europske unije za 2020. godinu dobilo je 27 proizvođača za ukupno 45 proizvoda, i to s otoka Ugljana, Iža, Dugog otoka, Silbe, Paga, Murtera, Kaprija, Krka, Prvića, Raba, Cresa, Hvara, Šolte i Brača.

U 2021. godini oznaku HOP dobila su 23 proizvođača za 78 proizvoda s otoka Krka, Korčule, Ugljana, Raba, Paga, Cresa, Brača, Kornata, Prvića, Hvara, Kaprija i poluotoka Pelješca.

Na svečanosti u Kneževoj palači uručena su priznanja za 2020. i 2021. godinu, jer se prošle godine zbog koronakrize dodjela nije održala.

Proizvodi koji dobivaju oznaku HOP svrstani su u četiri kategorije: primijenjena umjetnost i dizajn, kemijski proizvodi, prehrambeni proizvodi i pića.

U ovom trenutku oznaku Hrvatski otočni proizvod ima pravo koristiti 320 proizvođača za 1094 proizvoda s 24 otoka - Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin i poluotok Pelješac.

Kako je u uvodnom govoru naglasio premijer Plenković, ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka.

- Ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka, istaknuo je Plenković.

"Otoci među najatraktivnijim destinacijama"

- Bitno je da se čuje koliko ima krasnih hrvatskih otoka, koliko je naša mediteranska i pomorska orijentacija važna, dodaje.

- Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, u pogledu turizma među najatraktivnijim su destinacijama. Oni upravo žele domaći proizvod, Hrvatski otočni proizvod. Svu našu tradiciju su nastojali emancipirati na vidljiv način i prepoznatljiv način. Čestitam svima vama koji ćete dobiti ovu oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda. Želio bih kazati da smo mi kao Vlada, dijelom nastavili, a dijelom unaprijedili strateški okvir unapređenja života na otocima i zakonski te programski i financijski okvir pružanja potpore otocima, ističe premijer dodajući da su otoci dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine.

"Zelena i digitalna tranzicija prilika za otoke"

Dodao je da žele i održivo upravljanje resursima te veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.

- Sve teme, da nije bilo korone, bile bi usmjerene na klimatske promjene koje utječu na život na otocima. Važna je zelena te digitalna tranzicija. Upravo digitalna tranzicija je ogromna šansa za ljude na otocima. Otvorili smo tržište rada za digitalne nomade, ali i za naše ljude. Putem internetski platformi može se zapravo raditi iz bilo kojeg dijela svijeta.

Nacionalni plan razvoja otoka od 2021. do 2027., govori Plenković, te se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga.

- Treba jačati uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture. Tu je i zaštita prirode i okoliša te pitanje korištenja obnovljivih izvora energije. 

Kaže da će nastaviti činiti sve da ljudi ostanu živjeti na otocima, ističe upravo Pag kao jedan od svjetlijih primjera.

- Želim svima čestitati i reći da ćemo u poljoprivredi, prometu i u regionalnom razvoju činiti dodatne napore da se realizira naša strategija razvoja i da se provede kvalitetno Zakon o otocima i da život na otocima svima u Hrvatskoj bude kvalitetniji. 

Spomenuo je da u Hrvatskoj očekuju rast BDP-a veći od 10%, a da je prosječna plaća 7.333 kune.

- Pokazali smo sposobnost, otpornost i agilnost da u ekonomskom smislu stanemo na noge. Ekonomski izazovi dolaze jedni za drugima, kao ovi valovi koronavirusa. Vlada će izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem da se ublaži udar na građane, na kućanstva, prvenstveno plina i struja. I to kroz mjere socijalnih transfera, povećanje naknada. 

Premijer Plenković u Novalji završio posjet Pagu - provode se mnogi projekti

Posjet otoku Pagu predsjednik Vlade Andej Planković završio je u Novalji, gdje se sastao s gradonačelnikom Ivanom Dabom i ličko-senjskim županom Ernestom Petryjem, koji su ga, kako je rekao, upoznali s mnogim projektima koji se provode za razvoj Novalje uz pomoć županije i Vladinih resora.

Predsjednik Vlade spomenuo je neke važne infrastrukturne projekte, ponajprije Luku Žigljen, Ribarsku luku u Novalji, aglomeraciju Novalja te projekte koji se odnose na dječje vrtiće i osnovnu školu, cestovnu infrastrukturu te lunjske maslinike.

- Novalja je grad koji se izrazito razvija sjajno u zadnje vrijeme, nije zabilježen ni pad stanovnika u proteklom popisu stanovništva i predstavlja pulsirajuću točku za gospodarstvo otoka Paga i otoka uopće, rekao je Plenković.

Gradonačelnik Dabo izrazio je zadovoljstvo što su pri kraju radovi na pristaništu Žigljanu vrijedni 50 milijuna kuna, i sortirnica vrijedna 10 milijuna kuna. Aglomeracija Novalja vrijedna 400 milijuna kuna (bez PDV-a) trebala bi biti završena iduće godine.

Trenutačno je Grad pred dobivanjem građevinske dozvole za Ribarsku luku od 40 milijuna kuna vrijednih radova, za Luku Jug za javni promet, vrijednu 62 milijuna kuna, te se odabire izvođač za uređenje Primorske ulice u vrijednosti oko 38 milijuna kuna, također uz potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Izrađuje se i projektna dokumentacija za gradnju Luke Metajna za oko 15 milijuna kuna i za izgradnju nove zgrade Lučke kapetanije u Novalji, istaknuo je među ostalim Dabo.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!