Podravski poljoprivrednici pretrpjeli veliku štetu od snijega i hladnoće

Obilne snježne oborine i niske temperature zadale su velike probleme poljoprivrednicima u Podravini. Pod potrganim plastenicima i snijegom ostale su tisuće komada salate. Šteta je velika, a proizvodnja dovedena u pitanje.

Obitelj Pajska iz Kozarevca tri dana i tri noći čistila je snijeg s plastenika. Ali nije uspjela sve spasiti. Plastenici su se urušili, zdrobili i uništili nasad salate.

- Ima jedan dio koji smo uspjeli spasiti, ali pola je pokleklo. Vidjet ćemo kad se makne snijeg, jedan dio će u staro željezo, ono što se bude dalo popraviti, popravit ćemo, naveo je Dragutin Pajska iz Kozarevaca.

Osim materijalne štete na konstrukciji, uništen je i urod koji je potkraj veljače trebao završiti na tržištu i ovim podravskim povrćarima donijeti prihod kojim će početi novu sezonu.

No nije samo riječ o plastici i željezu nego i o mjesecima rada, o svakoj posađenoj salati, o planovima koji su se gradili još prošlog ljeta te svagdašnjim mukama domaćih proizvođača povrća.

- Naši proizvodi ne vrijede ništa, mada to krajnji kupac debelo plati. Mi, proizvođači, krpamo jedva kraj s krajem. Određena kultura u nekom periodu ima cijenu, da ti vjetar u leđa, pa dođe drugi dio da radiš s minusom, poručuje Pajska.

I u susjednom selu Prugovcu, na obiteljskom gospodarstvu Erhatića, isti prizor - porušeni plastenici.

- Dvije tisuće kvadrata plastenika nam je leglo pod snijeg, a dvije i pol tisuće još uvijek stoji, objašnjava Matija Erhatić iz Kozarevca.

Posljednjih desetak godina zime su bile blage, bez snijega i velikih minusa, pa se i u podravskim plastenicima salata brala cijele zime.

Hladnoća još ne popušta, proizvođači strahuju od novih oborina i dodatnih gubitaka.

- Bio je plan da poslije salate sadimo kupusnjače, sad je to otpalo. Najvjerojatnije ćemo cijelu tu površinu iskrčiti, posaditi jagode i tek za dvije godine postaviti plastenik nazad, objašnjava Erhatić.

Ni osiguranje plastenika i usjeva, kažu, nije im isplativo, jer, uvjerili su se više puta, ne namiri im stvarnu štetu. Stoga im ne preostaje ništa drugo, nego čekati proljeće, gledati prema sjetvi i novoj sezoni. Neće biti lako ni brzo, ali u Podravini se od zemlje ne odustaje.