Poljoprivrednici krive šljunčaru za loš urod, direktor odbacuje optužbe

Poljoprivrednici iz Cirkovljana u Međimurju očajni su jer je, kažu, zbog suše i lokalne šljunčare, razina podzemih voda drastično pala. Kukuruz, soja, bundeva slabo su rodili. Mjerodavni pak kažu kako šljunčara ima sve dozvole.

Osušeni kukuruz i bundeva, spaljeno povrće - gospođa Franciska ove godine od zimnice, kaže, neće imati - ništa.

- Katastrofa, sVe je izgorjelo, nemamo ništa. Imala sam kukuruz, grah, krumpir. Sad je sve osušeno, požalila se Franciska Glavina iz Cirkovljana.

Glavnina stanovništva Cirkovljana u Međimurju bavi se poljoprivredom - u tijeku je berba kukuruza. Tomo Hižman kaže da urod još nikad nije bio tako slab.

- Kukuruz je suh, klipovi su mali, bila je suša, ali tako loše nije nikad bilo, rekao je.

Osim na sušu poljoprivrednici i mještani Cirkovljana prstom upiru u lokalnu šljunčaru. Smatraju da je pretjeranom eksploatacijom razina podzemnih voda sve niža, pa im je natapanje otežano.

- Ne raste baš ništa. Voda je prije bila na dva i pol metra, a sad ako kopate i četiri, pet metara ne možete do vode. Sve što padne kiša ide dolje, rekao je Đuro Zvonarek iz Cirkovljana.

Josip Glavina tvrdi da se umjetno jezero u nekoliko godina drastično proširilo.

- Od 2018. i 2019. sve se iskopalo i izvadilo. Evo, do onoga bagera, pokazao je te dodao kako procjenjuje da je dubina šljunčare 30-ak metara.

O tom problemu izvijestili su i lokalnu upravu.

U gradu Prelogu tvrde da nemaju nikakvih saznanja oko nezakonitosti te da šljunčara iskapa materijal prema važećem prostornom planu. Nikakvih pritužbi nemaju.

A tamošnji ljudi uz probleme s poljoprivrednim kulturama imaju i onaj sa - spavanjem.

- Dođeš iz noćne smjene, a buku stvaraju bageri, kamioni i ne možeš spavati. A bager se čuje i cijelu noć,  istaknuo je Đuro Zvonarek iz Cirkovljana.

Mještani Cirkovljana zaključuju - o svemu će izvijestiti i mjerodavne inspekcije.

Što kažu u šljunčari - jesu li oni uistinu odgovorni za to što muči mještane Cirkovljana?

U Prelogu je uživo bila i ekipa HRT-a. Novinar Ivica Grudiček razgovarao je s direktorom Eurobetona Krešimirom Žuljom.

- Mi nismo uzrok problema poljoprivrednika. Problemi poljoprivrednika poznati su na cijelom području Hrvatske zbog iznimno malih količina padalina te niske razine podzemnih voda. Mi ne možemo snositi krivicu za njihove probleme. To nisu problemi naselja Cirkovljane i mještana Cirkovljana nego problem nekolicine ljudi koji svojim malicioznim izjavama žele naštetiti poslovanju tvrtke Eurobeton i na taj način steći neku određenu korist s obzirom na to da ti isti ljudi koji ulažu pritužbe na taj način zapravo su suvlasnici i vlasnici nekretnina u eksploatacijskom polju, rekao je Žulj.

Na pitanje eksploatiraju li previše šljunka Žulj je odgovorio da ne.

- Godišnja dopuštena eksploatacija šljunka u našoj šljunčari, eksploatacijsko područje Pređe, iznosi 100.000 kubika. Mi godišnje  izvučemo 70.000 kubika i od toga 70% ide za vlastitu proizvodnju jer se tvrtka Eurobeton osim šljunčarom bavi se i proizvodnjom betonske galanterije na području aglomeracija, opločnika, rubnjaka i drugog, istaknuo je.

Na činjenicu da se mještani Cirkovljana pozivaju na inspekciju, Žulj je rekao kako ih inspekcija redovito kontrolira.

- Svake godine mi smo obvezni dovesti neovisnog stručnjaka koji će izvršiti snimanje dna jezera sonarom. Svake godine se izrađuje karta jezera i ona se uspoređuje s prošlogodišnjom te se utvrđuju ukupne količine iskopanog šljunka. Ako bi došlo do bilo kakve razlike, mi bismo snosili sankcije. Dežurni inspektor ministarstva gospodarstva svake godine dolazi u posjet Eurobetoni i pregledava kompletnu situaciju - od količine iskopavanja do načina iskopavanja, objasnio je Žulj.

Jedan od komentara koji je bio dio prigovora da mi danonoćno eksploatiramo. Naša eksploatacija ide u jednoj smjeni, dok separacija zbog svog fizičkog kapaciteta mora raditi u dvije smjene da bi preradili eksploataciju iz jedne smjene, dodao je.

o žabama mještana na buku koji tvrde da se radi danonoćno, Žulj je rekao da se radi od 6 do 22 sata.

- Ako odete 500 metara od šljunčare uopće nećete čuti da radi. To je izjava određene skupine mještana Cirkovljana. Oni na taj način žele izvršiti pritisak na nas jer su upravo oni ti koji sprječavaju daljnje širenje eksploatacijskog polja koji smo mi dužni napraviti. Mi smo se pokušali s njima dogovoriti - nudili smo im zamjenu zemljišta, nudili novčanu odštetu. Nisu htjeli pristati na to, a neki su tražili abnormalnu odštetu od 100 eura po kvadratu. Nismo htjeli pristati na to i iskoristili smo zakonsku mogućnost izvlaštenja jer je to u korist funkcioniranja tvrtke Eurobeton da bi tvrtka mogla opstati u svom poslovanju. Došla je sutkinja Županijskog suda u Čakovcu s neovisnim vještakom i oni su procijenili vrijednost zemljišta 7,5 eura po četvornom hvatu (1 četvorni hvat = 3,6 m2, op.a.). Neki su pristali, a nekolicina nije htjela pristati i dalje nas ucjenjuju s time, ispričao je Žulj.