16:25 / 02.04.2021.

Autor: J.L./Hina

Gubici uroda u Europi u zadnjih 50 godina tri puta veći zbog suša

Gubici uroda u Europi

Gubici uroda u Europi

Foto: Marijan Susenj / PIXSELL

 Gubici uroda zbog toplotnih udara i suša u Europi utrostručili su se u zadnjih 50 godina, pokazuje novo istraživanje koje poziva da se razmisli o uzgoju kultura koje su prilagođene klimatskim promjenama.

U istraživanju koje je nedavno objavljeno u časopisu Environmental Research Letters, znanstvenici se oslanjaju na podatke o poljoprivrednoj proizvodnji i ekstremnim vremenskim prilikama (suše, toplotni udari, poplave, valovi hladnoće) u Europskoj uniji između 1961. i 2018. Najznačajniji utjecaj imale su suše i toplotni udari.

Ozbiljnost utjecaja suša i toplotnih udara na poljoprivrednu proizvodnju otprilike se utrostručila u zadnjih 50 godina, izazvavši smanjenje proizvodnje od 7,3 % u razdoblju od 1991. do 2015., u odnosu na 2,2 % u razdoblju od 1964. do 1990.

 Čak i ako su se urodi europskih kultura povećali za gotovo 150 % 1964.- 1990. i 1991.-2015., utvrdili smo da su suše i toplotni udari imali ozbiljnije posljedice tijekom recentnijeg razdoblja za različite tipove kultura, rekla je glavna autorica istraživanja, Teresa Bras, s Prirodoslovno-tehničkog fakulteta Sveučilišta NOVA u Lisabonu.

Podaci pokazuju da su suše, koje su sve češće, također i sve intenzivnije. Najteže epizode postaju nerazmjerno ozbiljnije.

Znanstvenici nisu očekivali da će ti utjecaji biti tako ozbiljni, kazao je Jonas Jägermeyr, s NASA-inog Instituta Goddard za svemirska istraživanja.

Prve žrtve su žitarice, u odnosu na druge kulture (povrće, vinovu lozu, voće...) koje se više navodnjava, ističe se u istraživanju.

- Žitarice, osnovna kultura koja pokriva gotovo 65 % obrađenih površina u Europskoj uniji i koju se najviše koristi za prehranu životinja, najteže su pogođene. Utvrdili smo da se svake godine obilježene sušnim razdobljem, gubici žitarica povećavaju za 3 %, rekla je Bras.

Potrebne nove strategije i prioriteti


Budući da se očekuje da će takva ekstremna razdoblja biti sve češća zbog zagrijavanja planeta, autori pozivaju da se razmisli o strategijama i prioritetima u cilju poboljšanja otpornosti poljoprivredno-prehrambenog sustava.

- To zahtijeva da se iznova razmotri otpornije sorte, rekla je Julia Seixas, sa Sveučilišta NOVA u Lisabonu.

To je pitanje tim važnije što je EU jedan od glavnih proizvođača i izvoznika poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Ovo što se događa može se prema tome odraziti na svjetski poljoprivredno-prehrambeni sustav, bilo na cijene ili raspoloživost proizvoda, navodi se u istraživanju.

Toplotni udar i suša 2018. u Europi izazvali su smanjenje proizvodnje žitarica za 8 % u odnosu na prosjek u pet prethodnih godina, što je dovelo do nestašice hrane za stoku i porasta cijena, navodi se u istraživanju.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!